MEŠTROVIĆEV PAVILJON ZATVOREN ZBOG OBNOVE
INFORMACIJE ZA POSJETITELJE
U Domu hrvatskih likovnih umjetnika, u popularnom Meštrovićevom paviljonu, 2. listopada 2019. u 19 sati otvara se peto izdanje značajne kulturne manifestacije, Bijenale slikarstva, koje će trajati sve do 8. prosinca.
Kroz radove 40 odabranih umjetnika/ca i 5 pozvanih umjetnika/ca predstavit će se presjek istaknutog stvaralaštva hrvatske slikarske scene u posljednje dvije godine. Tradicionalno, u okviru Bijenala slikarstva ugošćuje se i izložba inozemnih autora kojom se, prema konceptu gostujućeg kustosa, predstavlja presjek slikarske scene jednog europskog grada (2011., I am Berliner, Berlin; 2013., Vienna Calling, Beč, 2015., Exporting Gdańsk, Gdansk, 2017. Extended Painting, Prag). Ove godine ugošćuje se izložba THE LEIPZIG CONNECTION pod kustoskim konceptom Marka Gisbourna, koja otkriva bogatu raznolikost djela zaslužnih za međunarodni status četiri generacije važnih umjetnika iz Leipziga.
Prepoznavši sve veći broj umjetnika koji se izražavaju u mediju murala, prisutnih na brojnim javnim lokacijama, te značaj i kvalitetu ostvarenih djela kao novitet u program ovogodišnjeg Bijenala uveli smo predstavljene i ovog formata slikarskog izražavanja.
Također u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu u Galeriji Šira bit će predstavljeni najistaknutiji studentski radovi kao dio popratnog programa.
Pavle Pavlović, Red Baron, 2019.
Bijenale slikarstva pokrenulo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 2011. godine s idejom predstavljanja trenutačnog stanja hrvatske slikarske scene izložbom koja predstavlja širok presjek likovnog stvaralaštva generacija koje je aktivno oblikuju. Bijenale prati razvoj i trenutačne dosege hrvatskog slikarstva, predstavljajući prepoznatljive nastupe i autore u zadnje dvije godine. Ovo je prilika da javnost na jednom mjestu upozna različite generacije, nasljeđa i poetike pojedinačnih autora.
Ocjenjivački sud 5. bijenala slikarstva u sastavu: Tomislav Buntak, Danko Friščić i Zlatan Vrkljan odabrao je temeljem natječaja 40 umjetnika/ca:
Aleksandar Bezinović, Anabel Zanze, Andrej Tomić, Damir Sobota, Domagoj Rogina, Đuro Seder, Emanuela Lekić, Fedor Fischer, Gordana Meštrović, Grgur Akrap, Ivan Marković, Ivan Prerad, Jasmina Krajačić, Josip Tirić, Jurica Pušenjak, Katrin Radovani, Lea Popinjač, Luka Kušević, Maja Bachler, Marija Matić, Marko Zeman, Martina Fabijanović, Matej Pašalić, Matko Vekić, Milić Zdravko, Monika Meglić, Nataša Vuković, Nikica Jurković, Pavle Pavlović, Predrag Todorović, Radovan Kunić, Sebastijan Dračić, Sibel Latin, Stipan Tadić, Stjepan Šandrk, Tara Beata Racz, Valentina Supanz Marinić, Viktor Daldon, Zlatan Vehabović, Željka Cupek
i pozvao 5 umjetnika:
Bojan Šumonja, Martina Grlić, Vatroslav Kuliš, Zoltan Novak, Željko Kipke.
Zahvalnošću Hrvatske poštanske banke, generalnog pokrovitelja 5. bijenala slikarstva, i ove godine dodijelit će se dvije novčane nagrade za istaknute umjetnike: HPB Grand Prix u iznosu 20.000,00 kn i HPB nagrada za mladog umjetnika u iznosu 10.000,00 kn, dok će na inicijativu anonimnog filantropa, potaknutog opusom umjetnika Ive Vraneković i Vladimira Dodiga Trokuta, kao poticaj radu i produkciji mladim umjetnicima, biti dodijeljena novčana nagrada “Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut: umjetnici umjetniku”. Proglašenje i dodjela nagrada, uz promociju kataloga, upriličit će se u završnom tjednu 5. bijenala slikarstva.
POPRATNI PROGRAM 5. bijenala slikarstva:
Murali
U Galeriji Prsten, paralelno s likovnim postavom 5. bijenala slikarstva, po prvi put bit će predstavljena i selekcija najznačajnijih ostvarenja street arta, odnosno presjek najistaknutijih recentnih murala s područja Hrvatske.
Bit će predstavljeni: Damir Sobota, Goran Rakić, Jelena Bando, Lav Paripović, Melinda Šefčić, Miron Milić, Sanja Stojković (Tifani Rubi), Slaven Lunar Kosanović, Stipan Tadić, Tomislav Lončarić (Lonac), Tomislav Buntak, Vladimir Tomić (Mosk)
Izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu
Galeriji Šira
09.10. – 29.10.2019.
Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u Galeriji Šira će predstaviti izložbu radova studenata diplomskog studija Slikarskog odsjeka te radove studenata diplomskog studija Likovna kultura pri Nastavničkom odsjeku realiziranih u sklopu glavnog umjetničkog predmeta Slikarstvo.
Stručna vodstva kroz izložbu:
Tijekom trajanja Bijenala, svaki četvrtak u 17.30, organizirat će se stručno vodstvo kroz izložbu. Okupljanje za vodstvo je ispred Galerije Bačva Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb. Vodstva su besplatna uz predočenje ulaznice.
Za grupe veće od 10 posjetitelja ili izvan navedenog termina, molimo poslati prethodni upit na tajnistvo@hdlu.hr
GOSTUJUĆA IZLOŽBA
THE LEIPZIG CONNECTION
Matthias Weischer, Bau 2, 2019.
UZ LJUBAZNOST PRIVATNE KOLEKCIJE
Izložba slika umjetnika školovanih u Lepzigu tijekom proteklih dvadeset pet godina na neki način predstavlja estetski fenomen. Izložba pod nazivom The Leipzig Connection otkriva bogatu raznolikost djela zaslužnih za međunarodni status četiri generacije važnih umjetnika. U ovoj je izložbi slikarski fokus usmjeren na postkomunističke slikarske generacije. To znači, počevši od onih koji su studirali na Lajpciškoj akademiji 1980-ih pa do kraja DDR-a (Ponovno ujedinjenje Njemačke uslijedilo je 1990.). Međutim, izložba također pruža i vizualni uvidi u pretke Škole kao i materijal koji je doprinio njenom razvoju. Od 1960-ih pa nadalje, ono što je počelo prije svega kao Akademija za knjigu i grafiku, postalo je glavna slikarska tradicija u istočnoj Njemačkoj. (…)
Stoga je cilj izložbe Leipzig Connection javnosti u Zagrebu predstaviti bogatu raznolikost figurativnih umjetnika praktičara školovanih u Leipzigu i to u kontekstu hrvatskog bijenala slikarstva. Činjenica da HDLU ima stalni rezidencijalni program u Leipzigu svjedoči o kontinuiranoj vezi i time otvara ova dva grada različitim slikarskim tradicijama i daljnjim fazama plodne interakcije i hibridizacije. Razmjerno veličini i opsegu, Zagreb i Leipzig u drugim aspektima dijele komunističku povijest koja se očituje u suptilno različitim vidovima potrebe. Kao izložba The Leipzig Connection se treba promatrati kao pregled pola stoljeća kreativnog izražavanja, a istodobno je treba čitati kao primjer oslobađanja, kao institucionalnu regeneraciju od lažnih hipoteza ideološkog slikarstva.
Iz predgovora: Mark Gisbourne
Kustos: Mark Gisbourne
Popis izlagača: Hans Aichinger, Tilo Baumgärtel, Christian Brandl, Falk Gernegroß , Sighard Gille, Rayk Goetze, Bernhard Heisig, Julius Hofmann, Martin Kobe, Axel Krause, Markus Matthias Krüger, Corinne von Lebusa, Akos Novaky, Gudrun Petersdorff, Ulf Puder, Arno Rink, Johannes Rochhausen, Christoph Ruckhäberle, Rigo Schmidt, Annette Schröter, Volker Stelzmann, Miriam Vlaming, Matthias Weischer, Doris Ziegler.
BIOGRAFIJA KUSTOSA
THE LEIPZIG CONNECTION – PREDGOVOR
Organizator:
Uz potporu:
Poštovani,
Obraćamo vam se povodom događaja koji su se zbili nakon otvorenja izložbe „Ženski autoportreti“ umjetnica Marije Koruge, Monike Meglić i Melinde Šefčić u galerijskom prostoru crkve svete Trojice, u okviru manifestacije Kastavsko kulturno ljeto. Mogli smo ovih dana pratiti jednostrane reakcije kastavskog svećenika Franje Jurčevića koje su imale za cilj anatemiziranje umjetničkog djela, gušenje slobode umjetničkog izražavanja i vrijeđanje umjetnica po rodnoj osnovi. Rezultat svega toga, a nakon svećenikovog okretanja slika prema zidu i poruka da će slike ostaviti ispred crkve, te da im je mjesto na smetlištu bilo je povlačenje izložbe od strane organizatora. Kao što vam je poznato HDLU je jedna od najstarijih umjetničkih strukovnih udruga na svijetu, osnovana je 1868. godine u Zagrebu, te bez prekida iako pod različitim imenima djeluje do danas. Po statutu HDLU-a jedna od temeljnih zadaća društva jest da razvija, potiče i promiče hrvatsku likovnu umjetnost te da unapređuje i štiti slobodu likovnog stvaralaštva i djelovanja. Na ovim smo prostorima svjedoci negativnog ispreplitanja politike, crkve i kulture što je vrlo često uzrokovalo direktne ili indirektne cenzorske postupke. Međutim moramo istaknuti da su od 1990 godine ljudska prava i sloboda izražavanja postali i ostali vrijednost hrvatskog društva. Zemlje u kojima se podižu krivične prijave protiv umjetnika i u kojima im se dosuđuju zatvorske kazne, kao u slučaju Ruske federacije i njihove obrane vjerskih tekovina ne mogu se pohvaliti niti visokim stupnjem civilnog društva niti visokim stupnjem ljudskih prava. Ukoliko smo se kao društvo opredijelili za evropsko nasljeđe i demokratske vrijednosti ispit koji stalno moramo polagati jest ispit tolerancije i prava na različitost. Na početku Ugovora između Republike Hrvatske i Svete stolice o suradnji na području odgoja i kulture kojeg su 1996 godine potpisali Jure Radić u ime Hrvatske i Giulio Einaudi u ime Vatikana piše da su se Republika Hrvatska i Sveta stolica, imajući u vidu nezamjenjivu povijesnu i sadašnju ulogu Katoličke Crkve u Hrvatskoj u kulturnom i moralnom odgoju naroda, te njezinu ulogu na području kulture i obrazovanja, i uzevši na znanje da većina građana Republike Hrvatske pripada Katoličkoj Crkvi dogovorili. A što su se to dogovorili lijepo piše u nastavku ugovora, definirajući da će se u odgojno-obrazovnom sustavu i kulturi uzimati u obzir vrijednosti kršćanske etike. Međutim kako se ista katolička crkva sastoji od različitih vjerskih službenika tako je i pojam kršćanske etike postao rastezljiv te je ponekad izlika za ksenofobiju, homofobiju i kršenje osnovnih principa sekularnog društva. Da podsjetimo, upravo je ujedinjena Evropa kao multinacionalno višekonfesionalno društvo nakon krvavih sukoba na vjerskim osnovama od tridesetogodišnjeg do drugog svjetskog rata zasnovana na sekularnim vrijednostima. Koliko je poznato crkva svete Trojice galerijski je prostor od 2005 godine, stoga apeliramo na organizatore Kastavskog kulturnog ljeta koji galeriju koriste da stanu u obranu umjetničkih prava i sloboda. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika nudi pomoć u ovakvim situacijama i spremni smo organizirati potrebnu edukaciju o medijima suvremene umjetničke prakse za vjerske službenike. Nadamo se da ćemo zajedno raditi na očuvanju umjetničkih sloboda u gradu Kastvu i Republici Hrvatskoj.
Josip Zanki, predsjednik HDLU