FAKSIMILNA REKONSTRUKCIJA KUPOLE KULMINACIJA JE OBNOVE MEŠTROVIĆEVOG PAVILJONA
Zahtjevan inženjerski pothvat vraća staklenoj kupoli izvorni sjaj
ZAGREB, 20. svibnja 2026.
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika izvijestilo je o uspješnoj izvedbi centralne kupole s prstenastim svodom, prepoznatljivog simbola Meštrovićevog paviljona. Armiranobetonska – staklena kupola, remek-djelo moderne arhitektonske i građevinske struke, nakon više desetljeća propadanja i oštećenja uzrokovanih preinakama prostora, ambijentalnim promjenama i recentnim potresima prošla je kroz potpunu, faksimilnu rekonstrukciju uz primjenu najsuvremenijih građevinskih metoda i materijala.
Nova centralna kupola Meštrovićevog paviljona, pogled izvana
Video prilog kojim je snimatelj i umjetnik Vanja Babić mjesecima pedantno bilježio sve faze procesa izgradnje centralne kupole i prstenastog svoda donosi uvid „iza kulisa“ prenoseći kompleksnost i tehničku zahtjevnost ovog jedinstvenog građevinskog zahvata.
Važnost ovog postignuća za nacionalnu kulturu i povijesnu baštinu istaknula je i dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske: “Obnova kupole Meštrovićevog paviljona jedan je od najzahtjevnijih projekata protupotresne obnove kulturne baštine. Ovim projektom pronađeno je optimalno rješenje kako bi se sačuvao izvorni vizualni pogled projektanata na ovu zgradu, ali i unio potreban element sigurnosti. Smatram da ćemo svi biti ponosni, ali i da će međunarodni stručnjaci sigurno posjećivati Meštrovićev paviljon kao jedan od primjera odvažne, a dosljedne i profesionalne obnove.“
Nova centralna kupola Meštrovićevog paviljona, pogled iznutra
Projektantica konstrukcijske obnove prof. dr. sc. Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu objašnjava specifičnost i složenost ovog inženjerskog zahvata: “Kupola Meštrovićevog paviljona predstavlja izniman statički i arhitektonski fenomen. Najveća konstrukcijska problematika zgrade bila je upravo ova armiranobetonska – staklena struktura. Zbog loše kvalitete i neadekvatnog oblika staklenih prizmi, uslijed temperaturnih, ambijentalnih i potresnih opterećenja, većina izvornih staklenih opeka bila je popucala, što je ugrožavalo statičku stabilnost paviljona. Stoga je donesena odluka o potpunom uklanjanju. Izveli smo preciznu faksimilnu rekonstrukciju kupole. To znači da smo zadržali izvorni izgled i geometriju, ali smo ugradili posebno izrađene, oblikovno i tehnološki unaprijeđene staklene opeke unutar nove, statički znatno otpornije betonske ljuske koja će dugoročno izdržati buduće izazove.”
Nova centralna kupola Meštrovićevog paviljona, pogled iz zraka
Građevinski radovi na centralnoj kupoli trajali su oko 6 mjeseci i to nakon višemjesečnih izvođenja čak devet probnih polja na tlu, a potom je dodatnih 6 mjeseci rada bilo potrebno za izvedbu prstenastog svoda. Iako površinom znatno manja od prstenastog svoda, zbog većeg stupnja zakrivljenosti i nužnosti betoniranja u jednom danu, monolitna centralna kupola je po složenosti bila puno kompleksnija. U ovaj segment obnove bili su uključeni svi Spegrini inženjeri i preko 70 specifično obučenih radnika, dok su zahtjevan proces svakodnevno nadzirali projektantski nadzor Građevinskog fakulteta u Zagrebu te građevinski nadzor Ad-con d.o.o.
Uklanjanje stare centralne kupole
Drvena konstrukcija za izvođenje betoniranja kupole
Polaganje opeka od stiropora oblika identičnog novim staklenim opekama kako bi se prilikom betoniranja stvorio prostor za ugradnju novih opeka; između svake opeke prolazi pocinčana armatura
Zatvaranje kalupa debljine nove kupole unutar kojeg se ulijevao beton
13.12.2025., dan betoniranja kupole
Zračni pogled na betonsku ljusku kupole s opekama od stiropora; opeke od stiropora su se potom uklonile, rupe su se očistile i obradile te se ručno ugradilo 4.680 staklenih opeka u centralnu kupolu
Nakon ručnog ubacivanja staklene opeke, ugradilo se šest vrsta različitih materijala, za učinak sprezanja beton-staklo i za učinak elestične vodonepropusnosti, nakon čega se cijela površina, osim staklenih površina, premazala s poliuretanskim vodonepropusnim premazima
Izvedbu na terenu detaljnije opisuje Ante Kelava, glavni inženjer gradilišta iz tvrtke Spegra d.o.o.:“Izvođenje unikatne centralne kupole i prstenastog svoda Meštrovićevog paviljona spada u sam vrh građevinske i tehnološke složenosti. Nismo radili klasičnu sanaciju, već kompletan tehnološki proces izvedbe nove betonske ljuske na visini, u koju se ugradilo oko 15.000 (od čega 4.680 u centralnu kupolu, a ostatak u prstenasti svod) novih staklenih kružnih opeka s milimetarskom preciznošću. Proces je bio iznimno osjetljiv jer je zahtijevao besprijekorno usklađivanje geometrije kupole, preciznog armiranja tankog presjeka i ugradnje specijalnih smjesa betona i suvremenih materijala, a sve to uz osiguranje stopostotne vodonepropusnosti i dugoročne statičke stabilnosti. Svaki pojedini korak na ovoj visini i u ovakvom kružnom formatu traži maksimalnu koncentraciju svih uključenih, jer prostora za pogrešku jednostavno nema.”
Novi prstenasti svod Meštrovićevog paviljona, pogled iznutra
U proces obnove od samog je početka duboko uključena i akademska zajednica, a rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić naglasio je da su: “Građevinski fakultet i Sveučilište u Zagrebu ponosni što svojim znanstvenim, stručnim i tehničkim kapacitetima izravno upravljaju ovako izazovnom i kompleksnom konstrukcijskim sanacijom.“
Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić i dopredsjednica HDLU-a Ida Blažičko na novo izvedenoj kupoli
Povratak dnevnog svjetla u Meštrovićev paviljon započeo je 2000-ih godina kada je HDLU, na inicijativu tadašnjeg predsjednika Roberta Šimraka, proveo prvu fazu obnove, uklonivši, među ostalim elementima prijašnjih rekonstrukcija prostora, katranski sloj s centralne kupole postavljen svega par godina nakon otvaranja Paviljona kako bi se suzbio problem prokišnjavanja. Tada, zbog ograničenih sredstava i vremena, nije bilo moguće provesti cjelovitu obnovu zgrade. Tek ovim zahvatom, pored unaprjeđenja izvedbe originalne ideje centralne kupole, Paviljon se ponovno vraća izvornoj viziji zenitnog osvjetljenja najveće galerije Prsten. Kako je istaknula dopredsjednica HDLU-a Ida Blažičko: „Aspekt prirodnog svjetla je iznimno važan umjetnicima vezano uz volumen, prostor i uz samu površinu umjetničkog djela.“
Nova centralna kupola Meštrovićevog paviljona, pogled iznutra
Završetkom ovog projekta, zgrada će doživjeti i veliku programsku preobrazbu, što ističe ravnateljica Hrvatskog društva likovnih umjetnika i predstavnica naručitelja u obnovi, Ivana Andabaka Vujičić: “Koordinacija ovako kompleksnih radova zahtijeva izniman trud svih uključenih strana, no krajnji cilj nas neizmjerno motivira. Nakon punih 85 godina zamršenih povijesnih prenamjena, cijeli prostor Meštrovićevog paviljona konačno se u potpunosti vraća u službu likovne umjetnosti. U prostorima koji su zbog korištenja Hrvatskog povijesnog muzeja dosad bili zatvoreni za javnost, otvorit ćemo novi međunarodni umjetnički rezidencijalni centar te četvrtu, multimedijalnu galeriju za koju smo ovih dana raspisali natječaj za izlaganje. S uzbuđenjem nadgledamo završne radove i pratimo otkrivanje Meštrovićevog paviljona kao centralnog, dinamičnog i suvremeno opremljenog doma hrvatske likovne umjetnosti.”
Odvajanje starih staklenih opeka, njihovo ručno čišćenje i priprema za ugradnju u galerijski terrazzo pod
Projekt obnove, vrijedan 20,6 milijuna eura, financira se iz Fonda solidarnosti Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO) unutar programa NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a sve pod vodstvom Ministarstva kulture i medija. Provedba radova povjerena je specijaliziranoj građevinskoj tvrtki Spegra d.o.o., dok cjelovito rješenje arhitekture potpisuje Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.).
Nova i stara centralna kupola Meštrovićevog paviljona, zračni pogled
Dok traju građevinski radovi na Trgu žrtava fašizma, Hrvatsko društvo likovnih umjetnosti ne prekida svoj rad s javnošću već nastavlja bogat izložbeni program u brojnim partnerskim ustanovama diljem Hrvatske i u inozemstvu, pod nazivom „Meštrovićev paviljon u gostovanju“, a novu izložbenu sezonu u 2027. godini očekuje u obnovljenom Paviljonu.
Predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Tomislav Buntak, zaključuje: “Kupola, prstenasti svod i cjelokupnost novouređenog Doma HDLU ima potencijal postati identitetsko mjesto prepoznatljivosti Republike Hrvatske i Grada Zagreba u EU. Kada se završi cjelovita obnova, koju svi sa oduševljenjem iščekujemo, za HDLU započinje novo razdoblje predstavljanja umjetničkog stvaralaštva na likovnom području u vjerojatno najreprezentativnijem izložbenom prostoru u RH i EU. Poseban izazov za HDLU i buduće uprave bit će razvoj programa, projekata izložbi koji će ovaj prostor učiniti vibrantnim mjestom za kulturu i umjetničko stvaralaštvo za sve generacije.“
Inženjeri Damir Borić i Ante Kelava (Spegra d.o.o.), projektantica konstrukcijske obnove prof. Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet u Zagrebu), rektor prof. Stjepan Lakušić (Sveučilište u Zagrebu), ravnateljica HDLU Ivana Andabaka Vujičić, predsjednik HDLU Tomislav Buntak, na dan betoniranja centralne kupole 13.12.2025.
OBNOVA MEŠTROVIĆEVOG PAVILJONA
Platno, Dom HDLU, 2026.
Na platnu oko Doma hrvatskih likovnih umjetnika ispisan je tekst Ivana Zemljaka iz 1938. godine, jednog od sudionika izgradnje, prvi put objavljen neposredno nakon dovršetka zgrade.
Dom hrvatskih likovnih umjetnika jedna je od najdinamičnijih građevina novije hrvatske povijesti, koja je kroz period kraći od jednog stoljeća, od svog nastanka do danas, četiri puta mijenjala svoju namjenu i unutarnji oblik.
Iako zgrada, izrazito fiksne forme, nije kroz povijest mijenjala svoj vanjski izgled, percepcija njenog položaja u mentalnoj mapi grada mijenjala se promjenama njene unutrašnjosti, koja je pratila različite institucionalne, ideološke i programske okvire.
Tekst Ivana Zemljaka na platnu ponovno otvara prostor zgrade, ali ne kao njen opis, nego aktivni oblikovni element koji pretvara tekst u privremenu sliku arhitekture, u kojem slova iscrtavaju vanjski plašt zgrade.
Autor: Saša Randić, glavni projektant obnove Doma HDLU
Suradnice: Sanja Ipšić-Randić, Klara Gazda, Barbara Horvatić
TEKST IVANA ZEMLJAKA pročitajte OVDJE.
Obnovu, za koju je HDLU ugovorio 20.6 MIL EUR iz Fonda solidarnosti EU, Mehanizma za oporavak i otpornost – NPOO – Fonda NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, provodi izvođač radova Spegra d.o.o. prema projektu cjelovite obnove kojeg potpisuje mr.sc. Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.) te projektu konstrukcijske obnove kojeg potpisuje prof.dr.sc. Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet u Zagrebu, i suradnici), a temeljem smjernica konzervatorske studije koju je izradio Institut za povijest umjetnosti. Noviteti, pod vodiljom „vraćanje izvornog stanja uz unaprjeđenja kako bi se udovoljilo suvremenim potrebama galerijskog prostora i uvjetima društva danas“, koje obnova donosi su: statičko ojačanje zgrade, rekonstrukcija centralne kupole i kupolastog svoda galerije Prsten, uvođenje sustava klimatizacije te unapređenje sustava grijanja, osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti svim dijelovima Paviljona, uspostavljanje rezidencijalnog prostora za gostujuće umjetnike/-ice, otvaranje nove multimedijske „black box“ galerije, otvaranje dva originalna ulaza u Paviljon, zamjena podnih obloga galerija, novi sustav galerijske rasvjete i sveopće pročišćenje Paviljona i galerija od suvišnih prostornih elemenata.
Tijekom obnove HDLU nastavlja izložbeni program u brojnim partnerskim ustanovama pod nazivom Meštrovićev paviljon u gostovanju.
Šest mjeseci nakon početka radova, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika izvijestilo je o napretku konstrukcijske i cjelovite obnove Doma hrvatskih likovnih umjetnika – Meštrovićevog paviljona video zapisom kojeg su snimili Vanja Babić i Sanja Bistričić uz montažu Ivane Pipal.
Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić naglasila je kako će se ovom obnovom nakon čak 85 godina cijeli prostor Meštrovićevog paviljona konačno vratiti u potpunosti u službu likovne umjetnosti. Iseljenjem Hrvatskog povijesnog muzeja, djelatnost Hrvatskog društva likovnih umjetnosti proširit će se otvaranjem međunarodnog umjetničkog rezidencijalnog centra te dodatne, četvrte black box galerije.
Priprema unutarnje skele za izvođenje radova rekonstrukcije centralne kupole
Obnovi je prethodio konzervatorski elaborat kojeg je za HDLU izradio Institut za povijest umjetnosti, a suautorica elaborata dr. sc. Irena Kraševac pojasnila je kako je osnova nit vodilja bila sačuvati što više izvorne strukture.
Kupolasti svod galerije Prsten prije rekonstrukcije, prvi put s prodorom dnevnog svjetla od trenutka pokrivanja kupole
Pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode mr. sc. Lana Križaj naglasila je da je obnova bila potrebna zbog posljedica potresa i podizanja mehaničke otpornosti zgrade kako bi bila sigurna za upotrebu i buduće generacije, no kako je ovo ujedno bila prilika da se Paviljon osuvremeni i nadopuni svim onim elementima koji su bitni za funkcioniranje modernog galerijskog prostora.
Prostor budućeg centra međunarodne umjetničke rezidencije
Glavna projektantica konstrukcije dr.sc. Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu istaknula je kako je nakon detaljne kontrole Paviljona utvrđeno da je najveća konstrukcijska problematika zgrade armirano-betonska i staklena kupola, obzirom da je većina staklenih prizmi popucala, koja će se u okviru ove obnove ukloniti te će se izraditi faksimilna rekonstrukcija kupole uz tehnološka i statička unaprjeđenja.
Zračna snimka stanja kupole
Glavni projektant arhitekture mr.sc. Saša Randić iz Randić i suradnici d.o.o. osvrnuo su na ostale novitete obnove: otvaranje dva izvorna ulaza u zgradu, rješavanje pitanja pristupačnosti osobama s invaliditetom te uklanjanja Richterova vjetrobrana i izvedbe novog, staklenog rješenja.
Glavni inženjer gradilišta Ante Kelava iz Spegre d.o.o. potvrdio je da se radovi, zasad, izvode prema terminskom planu, da je prva faza rušenja, uklanjanja i zbrinjavanja građevinskog otpada završena i da je započela druga faza obnove u kojoj će se izvesti nove betonske ploče, novi ventilacijski kanali, unijeti cijeli sustav za opremu za korištenje Paviljona te izvoditi nova kupola.
Projektni tim obnove Meštrovićevog paviljona (dio)
Ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti dr.sc. Katarina Horvat-Levaj pohvalila je pristup pripremi obnove Meštrovićeva paviljona istaknuvši visoku razinu timskog rada svih dionika uključenih u obnovu i brojne prezentacije na lokaciji i u Ministarstvu kulture i medija.
Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić s glavnim projektantom arhitekture Sašom Randićem i glavnom projektanticom konstrukcije Vlatkom Rajčić
Predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak
Predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak zahvalio je svim članovima Upravnih odbora-a, a posebno onima koji su sudjelovali u parcijalnoj obnovi 2000-tih te Upravi zadnjih 20-ak godina na kontinuitetu u stabilnom djelovanju Društva i neprekidnom zalaganju za obnovu Paviljona. Također, posebnu zahvalu uputio je Ministarstvu kulture i medija te ministrici dr.sc. Nini Obuljen Koržinek na povjerenju kojeg je iskazala udruženju HDLU prepustivši mu vođenje ovako zahtjevne i značajne obnove.
Ilustracija i animacija: Ivana Pipal
Obnova vrijednosti 20.6 MIL EUR financira se iz Fonda solidarnosti EU, Mehanizma za oporavak i otpornost – NPOO – Fonda NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a prezentaciju noviteta koje donosi obnova možete pogledati ovdje.
Fotografije: Vanja Babić / HDLU
POČETAK OBNOVE PAVILJONA
U sklopu jučerašnje svečanosti dodjelu nagrada, u svečanom tonu, proglašen je i početak radova na obnovi Meštrovićeva paviljona.
Obnovu, za koju je HDLU ugovorio ukupno 20.6 MIL EUR iz Fonda solidarnosti EU, Mehanizma za oporavak i otpornost – NPOO – Fonda NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, provest će izvođač radova Spegra d.o.o. prema projektu cjelovite obnove kojeg potpisuje mr.sc. Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.) te projektu konstrukcijske obnove kojeg potpisuje prof.dr.sc. Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet u Zagrebu, i suradnici), a temeljem smjernica konzervatorske studije koju je izradio Institut za povijest umjetnosti. Noviteti, pod vodiljom „vraćanje izvornog stanja uz unaprjeđenja kako bi se udovoljilo suvremenim potrebama galerijskog prostora i uvjetima društva danas“, koje obnova donosi su: statičko ojačanje zgrade, rekonstrukcija centralne kupole i kupolastog svoda galerije Prsten, uvođenje sustava klimatizacije te unapređenje sustava grijanja, osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti svim dijelovima Paviljona, uspostavljanje rezidencijalnog prostora za gostujuće umjetnike/-ice, otvaranje nove multimedijske „black box“ galerije, otvaranje dva originalna ulaza u Paviljon, zamjena podnih obloga galerija, novi sustav galerijske rasvjete i sveopće pročišćenje Paviljona i galerija od suvišnih prostornih elemenata. Očekuje se da će obnova trajati do 2 godine. Tijekom obnove HDLU nastavlja izložbeni program u brojnim partnerskim ustanovama pod nazivom Meštrovićev paviljon u gostovanju.
Iz govora ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izdvojili bi sljedeće:
“Ovo je jedan od dvadesetak muzeja u Zagrebu koje obnavlja Vlada i Ministarstvo kulture, a radi se o remek-djelu hrvatske moderne arhitekture i vrlo zahtjevnom projektu obnove. Nadamo se da će ovaj prostor nakon završetka pružati puno bolje i kvalitetnije uvjete za izlaganje. Meštrovićev paviljon zadnji je izložbeno-galerijski prostor koji započinje poslijepotresnu obnovu, do koje je doveo bremenit i složen put. S jedne strane morali smo riješiti imovinsko-pravna pitanja, a nakon toga i svladati vrlo zahtjevan proces izrade projekte dokumentacije”.
Upravni odbor (Tomislav Buntak, Josip Zanki, Tomislav Hršak, Fedor Fischer, Vida Meić) i ravnateljica Ivana Andabaka, Martin Jurin (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode) ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, voditeljica projekta obnove Iva Rukavina, predstavnici izvođača Ante Borovina i Ante Kelava (Spegra d.o.o.), Iva Vucković i Barbara Horvatić (Randić i suradnici d.o.o.)
Objava: 24.1.2025.
SVEČANA DODJELA GODIŠNJIH NAGRADA HDLU-A I
PROGLAŠENJE POČETKA OBNOVE MEŠTROVIĆEVA PAVILJONA
Sa zadovoljstvom Vas pozivamo na pozdrav Meštrovićevom paviljonu prije zatvaranja za javnost u svrhu provedbe konstrukcijske i cjelovite obnove u utorak, 28.1.2025. u 18 sati. Ovom prigodom svečano će se proglasiti početak radova.
Obnovu, za koju je HDLU ugovorio ukupno 20.6 MIL EUR iz Fonda solidarnosti EU, Mehanizma za oporavak i otpornost – NPOO – Fonda NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, provest će izvođač radova Spegra d.o.o. prema projektu cjelovite obnove kojeg potpisuje mr.sc. Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.) te projektu konstrukcijske obnove kojeg potpisuje prof.dr.sc. Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet u Zagrebu, i suradnici), a temeljem smjernica konzervatorske studije koju je izradio Institut za povijest umjetnosti. Noviteti, pod vodiljom „vraćanje izvornog stanja uz unaprjeđenja kako bi se udovoljilo suvremenim potrebama galerijskog prostora i uvjetima društva danas“, koje obnova donosi su: statičko ojačanje zgrade, rekonstrukcija centralne kupole i kupolastog svoda galerije Prsten, uvođenje sustava klimatizacije te unapređenje sustava grijanja, osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti svim dijelovima Paviljona, uspostavljanje rezidencijalnog prostora za gostujuće umjetnike/-ice, otvaranje nove multimedijske „black box“ galerije, otvaranje dva originalna ulaza u Paviljon, zamjena podnih obloga galerija, novi sustav galerijske rasvjete i sveopće pročišćenje Paviljona i galerija od suvišnih prostornih elemenata.
Proglašenju početka obnove prethodit će dodjela GODIŠNJIH NAGRADA HDLU-a za postignuća u 2024.g.:
Nagrada za životno djelo:
Nevenka Arbanas Dujmović
Nagrade za mlade umjetnike:
Lora Elezović
John Juraj Miličić
Najbolje izložbe u 2024. godini:
Dubravka Lošić „Punćela“ / Galeriji umjetnina Split
Ivan Fijolić „ARMY OF NO GOOD“ / Galerija Bačva
Nagrada za poseban doprinos likovnoj umjetnosti:
dr.sc. Irena Kraševac
Nagrade se dodjeljuju pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, a uručit će ih ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek.
Odbor za dodjelu Godišnjih nagrada djelovao je u sastavu: Grgur Akrap, Ivana Fischer, Mia Maraković, Zlatan Vrkljan i Fedor Vučemilović.
Objava: 20.1.2025.
Poziv na još jedan termin podjele publikacija iz područja likovne umjetnosti!
Nastavno na prošlotjednu uspješnu akciju, ali i velik broj dodatnih upita, odlučili smo se za dodatni termin s idejom da će subota, 25. siječnja 2025. od 11:00 do 15:00 bolje odgovarati većem broju zainteresiranih.
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, osim u realizaciji izložbenih projekata, kao izdavač sudjeluje u objavi niza publikacija (kataloga izložbi, umjetničkih monografija, projektnih knjiga i sl.).
Povodom predstojeće obnove Meštrovićevog paviljona i selidbe građe, HDLU je sistematizirao svoj arhiv te odlučio podijeliti dio tiskanih izdanja
Pozivamo vas da nam se pridružite u Galeriji Bačva, Meštrovićev paviljon, gdje ćete imati priliku besplatno obnoviti i nadopuniti svoju zbirku publikacija te pronaći inspirativne materijale iz povijesti naših izložbi. Radujemo se vašem dolasku!
Vaš HDLU.
Objava: 09.1.2025.
HDLU DARUJE PUBLIKACIJE IZ PODRUJČA LIKOVNE UMJETNOST
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika kroz godine je, osim u realizaciji različitih izložbenih projekata, kao izdavač sudjelovalo u objavi niza publikacija (kataloga izložbi, umjetničkih monografija, projektnih knjiga i sl.).
Obzirom na predstojeću obnovu Meštrovićevog paviljona i selidbu građe, HDLU je sistematizirao svoj arhiv te odlučio podijeliti dio tiskanih izdanja.
Pozivamo vas da nam se pridružite u srijedu, 15.01.2025, u Galeriji Bačva Meštrovićevog paviljona, gdje ćete imati priliku besplatno obnoviti i nadopuniti svoju zbirku publikacija te pronaći inspirativne materijale iz povijesti naših izložbi.
14 – 17 sati – isključivo za članove HDLU-a
17 – 19 sati – za članove HDLU-a i svu zainteresiranu javnost
Za vas smo pripremili brojna izdanja i radujemo se vašem dolasku.
HDLU
Objava: 28.02.2024.
JAVNO PREDSTAVLJENI NOVITETI KOJE DONOSI OBNOVA MEŠTROVIĆEVA PAVILJONA U ZAGREBU
Na znanstveno-stručnom skupu Ivan Meštrović, Hrvatska i svijet u Galeriji Klovićevi dvori ravnateljica Hrvatskog društva likovnih umjetnika Ivana Andabaka predstavila je novitete koji se očekuju nakon provedbe obnove jednog od neprepoznatljivijih arhitektonskih simbola grada Zagreba te reprezentativnog izložbenog prostora slojevite i intrigantne društveno-političke povijesti – Doma hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, paviljona u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravlja najveće udruženje likovnih umjetnika – HDLU.
Obnova za koju je HDLU ugovorio ukupno 20.6 MIL EUR iz Fonda solidarnosti EU, Mehanizma za oporavak i otpornost – NPOO – Fonda NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, provest će se prema projektu cjelovite obnove kojeg potpisuje mr.sc. Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.) te projektu konstrukcijske obnove kojeg potpisuje prof.dr.sc. Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet u Zagrebu, i suradnici), a temeljem smjernica konzervatorske studije koju je izradio Institut za povijest umjetnosti.
Noviteti, pod vodiljom „vraćanje izvornog stanja uz unaprjeđenja kako bi se udovoljilo suvremenim potrebama galerijskog prostora i uvjetima društva danas“, koje obnova donosi su:
Prezentaciju noviteta obnove s vizualnim predlošcima možete preuzeti OVDJE.
U okviru skupa Ivan Meštrović, Hrvatska i svijet dva su dodatna predavanja bila vezana uz Meštrovićev paviljon. Irena Kraševac predstavila je otkriće Meštrovićeva reljefa kralja Petra I. Velikog Oslobodioca, a Tamara Bjažić Klarin istraživanja vezana uz uređenje okoliša Trga žrtava fašizma te će njihova izlaganja biti predstavljena u zborniku skupa koji će se naknadno objaviti na web stranici Instituta za povijest umjetnosti.
Izložbena djelatnost nastavlja se u galerijama Meštrovićeva paviljona i u 2024., do trenutka predaje Paviljona izvođačima građevinskih radova, što se anticipira u drugom dijelu ove godine.
Fotografije: Juraj Vuglač/ HDLU
Organizator:
Uz potporu:
Objava: 20.02.2024.
Predstavljanje obnove Meštrovićeva paviljona
U ponedjeljak, 26.02.2024 u Galeriji Klovićevi dvori s početkom u 16:00 sati u okviru znanstveno-stručnog skupa „Ivan Meštrović, Hrvatska i svijet“ ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka predstavit će novitete koje donosi cjelovita i konstrukcijska obnova Meštrovićeva paviljona – Doma hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma, Zagreb.
Obnova pod vodiljom „vraćanje izvornog stanja uz unaprjeđenja kako bi se udovoljilo suvremenim potrebama galerijskog prostora i uvjetima društva danas“ provest će se prema arhitektonskom projektu kojeg potpisuje Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.) te projektu konstrukcijske obnove kojeg potpisuje prof.dr.sc. Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet u Zagrebu) temeljem smjernica konzervatorskog elaborata koje je izradio Institut za povijest umjetnosti.
Izvođenje hitnih mjera konstrukcijske obnove započelo je u jesen 2023., a nastavak radova konstrukcijske te početak cjelovite obnove planira se za ljeto 2024.
Sredstva za obnovu (20.644.253,43 EUR) osigurala su se iz Fonda solidarnosti EU (253.677,50 EUR), iz Mehanizma za oporavak i otpornost – NPOO – Fond NextGenerationEU (14.585.000,00 EUR) te iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (5.805.575,93 EUR).
Ulazak na predstavljanje je otvoren za javnost, a dolazak je potrebno najaviti do petka, 23. veljače 2024., na e-mail acuric@ipu.hr
Organizator:
Uz potporu:
Objava: 28.12.2023.
OBNOVA MEŠTROVIĆEVA PAVILJONA
Potpisan ugovor za sredstva obnove vrijedan 20.6 MIL EUR
Prethodivši sjednici Vlade RH 21.12.2024. ravnateljica HDLU Ivana Andabaka i predsjednik HDLU Tomislav Buntak, uz premijera RH Andreja Plenkovića i ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek te potpredsjednike Vlade RH, potpisali su ugovor vrijedan oko 20.6 MIL EUR za konstruktivnu i cjelovitu obnovu Meštrovićeva paviljona.
U periodu 2023. – 2026. oko, u protuvrijednosti, 155 MIL HRK iz EU i državnog proračuna bit će uloženo u statički ojačan, energetski održiv Dom hrvatskih likovnih umjetnika, čime će se, uz povrat brojnih izvornih elemenata i tehnološka unaprjeđenja, osigurati dugoočekivana rješenja brojnih problema istaknutog i dojmljivog zagrebačkog izlagačkog prostora.
Obnova će se provesti prema arhitektonskom projektu kojeg potpisuje Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.) te projektu konstruktivne obnove kojeg potpisuje prof.dr.sc. Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet u Zagrebu).
Ugovor se dodijelio u svrhu provedbe mjera zaštite kulturne baštine zgrada javne namjene oštećene u potresu 22.03.2020. na području Grada Zagreba i provedbe cjelovite i energetske obnove u okviru investicije R1-I2 Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO).
Sredstva za ugovor (20.644.253,43 EUR) osiguravaju se iz Fonda solidarnosti EU (253.677,50 EUR), iz Mehanizma za oporavak i otpornost – NPOO – Fond NextGenerationEU (14.585.000,00 EUR) te iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (5.805.575,93 EUR).
Izložbena djelatnost nastavlja se u galerijama Meštrovićeva paviljona i u 2024., a o detaljima obnove i građevinskim radovima izvijestit ćemo uskoro.
Foto: Juraj Vuglač / HDLU
Organizator:
Uz potporu:
Objava 7.11.2023.
Hitne mjere konstruktivne obnove Meštrovićeva paviljona
U periodu studeni – prosinac 2023. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika provodi prvu fazu hitnih mjera konstruktivne obnove Doma hrvatskih likovnih umjetnika – Meštrovićeva paviljona na Trgu žrtava fašizma 16, Zagreb. Radovi će obuhvatiti mjere statičkog ojačanja trijema međukatne konstrukcije na vanjskom obodu paviljona. Tijekom provedbe radova, vanjska rasvjeta na Paviljonu bit će etapno gašena.
Paviljon je OTVOREN za javnost te se izložbe u Paviljonu neometano odvijaju.
Izvođač radova: Valakon d.o.o.
Glavni projektant arhitekture: mr.sc. Saša Randić, dipl.ing.arh., Randić i suradnici d.o.o.
Glavna projektantica konstruktivne obnove zgrade: prof.dr.sc. Vlatka Rajčić, dipl.ing.građ., Građevinski fakultet u Zagrebu
Stručni suradnici konstruktivne obnove zgrade: Jure Barbalić, mag.ing.aedif, dr.sc. Nikola Perković, mag.ing.aedif, dr.sc. Dominik Skokandić, mag.ing.aedif, Građevinski fakultet u Zagrebu
Stručni nadzor konstruktivne obnove: prof.dr.sc. Vlatka Rajčić, Građevinski fakultet u Zagrebu
Voditeljica projekta gradnje: Iva Rukavina dipl.ing.arh.
Za naručitelja: Ivana Andabaka, ravnateljica HDLU
Radovi se izvode uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o nastavku financiranja projekata započetih iz Fonda solidarnosti Europske unije iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.
MEŠTROVIĆEV PAVILJON ZATVOREN ZBOG OBNOVE
INFORMACIJE ZA POSJETITELJE
