• Izložba Maria Matokovića - Kontinuitet tišine, Galerija Prsten, 27.8. - 16.9. 2021.

Posts Tagged ‘Doubling Space’

Konferencija: Doubling Space

subota, 8. ožujka 2014 , 10:00 – 19:30
Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, 10000 Zagreb
Klub HDLU

ENG

Christies

Mies van der Rohe, Seagram Plaza, copyright Carlos Coutinho, 2014
 

U sklopu izložbe BORROWORROB: In Search of Symmetry, HDLU ugošćuje konferenciju na temu odnosa umjetnosti, grada, ekonomije i prostora. Umjetnici, dizajneri, aktivisti, antropolozi, kulturni radnici i odvjetnici će govoriti o tim odnosima, kroz dvije isprepletene teme: Doubling Space i Space as Asset.
Doubling Space
Na mnogo načina suvremena umjetnička praksa udvostručuje i ‘savija’ prostor grada u njega samoga. U kasnom 19. stoljeću Manetova slika Bar u Folies-Bergere (1882.) na kojoj je očito da se problemi klase, roda i spektakla uzdižu na površinu nove vidljivosti, istodobno kroz transformaciju slikarstva kao društvenog, komercijalnog i formalnog djelovanja. Koji su neki od važnijih suvremenih radova u kojima je prostor udvostručen i ponovljen u urbanom kontekstu, putem umjetničkog ili političkog djelovanja i koji su njihovi efekti? Kako takve prakse tvore forme prostorne preraspodjele i nove forme vidljivosti? Koje su povijesne, ekonomske, društvene i političke sile, čiji su one produkt? Kakve povijesti one žele uspostaviti? Do koje mjere se one razlikuju ili doprinose globalnim utjecajima preoblikovanja urbanog okoliša?
Space as Asset
Na globalnoj razini, financijalizacija umjetnosti je stvorila robusna tržišta koja i dalje ‘nadigravaju’ mnoga druga tržišta, čak i za vrijeme financijske krize. Iz ove perspektive umjetnost djeluje globalno u obliku valute. No postoje druge sile koje organiziraju razna umjetnička djelovanja, te stvaraju nove prostore i nove ekonomske odnose, unutar kojih je ”praksa” prostorno preraspodijeljena. Kako umjetnost postaje sve više razvijena kao globalni oblik ulaganja i kako se broj svjetskih umjetničkih sajmova svakih nekoliko godina udvostručuje, u stalnoj potrazi za lokalnim umjetničkim djelovanjima i regionalnim trendovima, suvremene kritičke umjetničke prakse neprestano ispituju umjetnost kao robu, imovinu i objekt. Kako se ovaj svjetski trend odražava na Zagreb, regionalno na Balkan, i na koji način su sile koje su oblikovale regiju, daleko od ili protiv mnogih od tih globalnih sistema? Koje prostore umjetnost nastoji preraspodijeliti, kako i za koga?

Borroworrob su podržali FACE Croatia, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, EPSON, Pozor, AkzoNobel – Dulux, Hotel Sheraton i Urban Stay Zagreb Agency.

sponsors1a

 

Raspored događanja

Space as Asset
10:00- 13:00
Uvod: Peter Macapia
Uvodna prezentacija: Paolo Cirio
Tomislav Tomašević i Teodor Celakoski
Iva Marčetić
Zlatan Krajina

Doubling Space
13:00 – 17:00
Uvod: Peter Macapia
Uvodna prezentacija: Ana Hušman
Sonja Leboš
Bojan Mucko
14-14, Marko Salapura

Uvodne prezentacije
17:30-19:30
Franklin Boyd
Vito Acconci

 

Vito Acconci poznat je po svojim kontroverznim Body Art projektima iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Vito Acconci razvijao je svoju karijeru različitim putovima, od poezije do performansa, video umjetnosti sve do arhitekture. U Acconcijevim subverzivnim i tjelesno zahtjevnim performansima, umjetnik se znao gristi, paliti svoje tijelo i kosu, masturbirati ispod drvene rampe u galeriji, dok su iz zvučnika dopirali zvukovi njegovih maštarija o ljudima koji hodaju iznad njega. Acconcijev interes za ljudsko tijelo u javnom prostoru kasnije je evoluiralo u arhitektonski dizajn, dizajn okoliša i namještaja te je osnovao ACCONCI STUDIO, sa sjedištem u New Yorku.

Franklin Boyd članica je nastavničkog osoblja Sotheby’s Institute of Art u New Yorku. Franklin Boyd predaje kolegije koji isprepliću umjetnosti i financije, umjetničko tržište i zakonodavstvo u umjetnosti. Osnovala je Boyd Lever, umjetnički nadzor za nove kolekcionare, prije 15 godina i radi u privatnom odvjetničkom uredu, usredotočenom na predmete koji se tiču umjetnosti i poduzetništva. Nedavno je navedena u službenom izvještaju o autorskim pravima u SAD-u, podnesenom Kongresu SAD-a, na temu prava umjetnika na preprodaju, kao osoba koja je razvila model najbolje prakse na području alternativnih prava preprodaje. Franklin Boyd članica je odbora ravnatelja Art in General (New York) i Zer01 (Silicon Valley).

Ana Hušman rođena je 1977. godine u Zagrebu. Studirala je na odjelu za multimediju i likovni odgoj te je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirala 2002. godine. Do sada je sudjelovala na brojnim festivalima i izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Trenutno radi na Akademiji likovnih umjetnosti, na Odjelu za animirani film i nove medije. Za svoje je posljednje radove primila brojne međunarodne nagrade. Njezini radovi prikazivani su na festivalima i izložbama, među kojima su: 9th Gwangju Biennale, 53rd Oktobar Salon, Beograd, Medienturm Gallery, Graz; On the Eastern Front, Ludwig Museum of Contemporary Arts, Budapest; “lucy” bodig & ART ON STAGE, URA, Istanbul, Stuttgarter Filmwinter; IFF Rotterdam, 25 fps, Zagreb; DOK, Leipzig, Deutschland.

Bojan Mucko magistrirao je filozofiju, etnologiju i kulturnu antropologiju na Fakultetu humanističkih i društvenih znanosti u Zagrebu i pohađa magistarski studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bavi se problemima urbane antropologije, istražujući disciplinarne granice između suvremenih umjetničkih praksi i kulturne antropologije, kroz interdisciplinarne projekte u suradnji s NGO i organizacijama kao što su Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, Bacači sjenki, BLOK, Zagrebačko društvo arhitekata i Etnografski muzej Zagreb. Bio je član uredništva o arhitekturi Čovjek i prostor i član je organizacije ETNOFILm festivala.

Sonja Leboš osnovala je Udrugu za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (AIIR) u Zagrebu 2002. godine. Od tada djeluje na poljima među-posredništva, povezujući kulturnu teoriju i praksu u kontekstu različitih projekata, istražujući ulogu institucije u javnim i ne-vladinim sektorima, kao i sam glas naroda in situ. Stvorila je različite interdisciplinarne metode istraživanja i platforme za artikulaciju višeslojnih urbanih problema te je surađivala s različitim organizacijama. Neki od trenutno aktualnih projekata, koje je Sonja Leboš provela unutar platforme AIIR-a su: “Cybercine”, (http://www.cybercine.org/); “Mnemosyne-Theatre of Memories”, (http://www.theatreofmemories.eu/); ‘’res urbanae’’, (http://resurbanae.wordpress.com/) i  ‘‘aRs PUBLICae’’(http://1postozaumjetnost.wordpress.com/).

Paolo Cirio je inovativni konceptualni umjetnik, koji radi u različitim medijima i domenama. Bavi se idejom oblikovanja tokova društvenih, političkih i ekonomskih struktura, i paralelno s tim istražuje suvremene sustave kontrole, znanja i informacija. Cirijev rad bavi se različitim problemima sadašnjice, na poljima kao što su privatnost, financije, autorska prava, demokracija, militarizam i ekologija. Cirijevi radovi predstavljeni su i izloženi u istaknutim institucijama kao što su Muzej suvremene umjetnosti, Sydney, 2013; ZKM, Karlsruhe, 2013; CCCB, Barcelona, 2013; CCC Strozzina, Florence, 2013; Muzej suvremene umjetnosti u Denveru, 2013; MAK, Beč, 2013; Architectural Association, London, 2013; Muzej moderne umjetnosti, Rio de Janeiro, 2012 i mnogim drugim.

Dr. Zlatan Krajina, predavač je na Sveučilištu u Zagrebu. Zlatan Krajina autor je knjige “Negotiating the Mediated City” (London i New York, Routledge, 2014). Nagrađen je stipendijom za magistarski i doktorski studij na odjelu za medije i komunikacije Goldsmiths Sveučilišta u Londonu. Prethodno je radio kao producent i voditelj vijesti i dokumentaraca. Radio je kao predavač na Goldsmithsu a trenutačno radi na Sveučilištu u Zagrebu, u Hrvatskoj, gdje predaje na postdiplomskom studiju kolegije Mediji i grad i Medijska publika.

Iva Marčetić magistrirala je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao članica Pulske grupe predstavljala je Hrvatsku na 13. Venecijanskom bijenalu arhitekture. 2011./2012. stipendistica je Akademie Schloss Solitude, Stuttgart, Njemačka, a 2013 je boravila na rezidencijalnom programu Kuda.org u Novom Sadu, Srbija. Piše o stambenim pravima i komodifikaciji zemljišta i problemima koje uzrokuje gradu i arhitekturi u post-socijalističkoj Jugoslaviji i Europi. Članica je uredništva magazina “Nepokoreni grad”, koji objavljuje Udruga mladih antifašista Zagreb.

Tomislav Tomašević trenutno je koordinator ekoloških programa u hrvatskom uredu Heinrich Bӧll Fundacije. Diplomirao je na Političkim znanostima Sveučilišta u Zagrebu, s magistarskim radom koji se bavi kritikom neo-liberalnih gradova te je magistrirao filozofiju s temom održivog razvoja na Sveučilištu u Cambridgeu, a radnja je bila usredotočena na potencijal urbanih komuna. Bio je uključen u aktivizam mladih za okoliš i urbane sredine, kao izvršni predsjednik Hrvatske mreže mladih, izvršni predsjednik Prijatelja zemlje Hrvatska te je suosnivač Prava na grad u Zagrebu. Tomašević je sudjelovao na brojnim UN konferencijama na temu održivog razvoja i bio mlađi savjetnik za Europu pri UN-ovom Programu zaštite okoliša.

Teodor Celakoski je kulturni djelatnik i aktivist iz Zagreba. Njegov rad obuhvaća koordinaciju kulturnih programa, umrežavanje i propagiranje umjetnosti, institucionalne inovacije i politički aktivizam, a vodi ga vizija kulture kao forma transformativne agencije. Devedesetih je s grupom prijatelja i kolega osnovao Institut za multimediju. 2001. je suinicirao Clubture, mrežu za razmjenu i nezavisne kulturne programe unutar Hrvatske. Teodor je odigrao ključnu ulogu u osnivanju Kulture Nove – javne zaklade za razvoj neprofitne nezavisne suvremene kulture i POGON-a, hibridnog kulturnog centra. Aktivni je član Prava na grad i Gradskog saveza, Zagreb.

Peter Macapia je umjetnik, arhitekt i teoretičar, koji živi u New Yorku. Rodom je s Vashon otoka u Tihom oceanu, sjeverozapadno od SAD‐a. Ravnatelj je i osnivač labDORA‐e. Macapijina umjetnost i arhitektura je usredotočena na geopolitike javnih prostora, strukturalni inženjering, algoritamske proračune i odnos geometrije i topologije tvari/energije. Izlagao je i izvodio performanse u The Storefront for Art and Architecture, kao i na međunarodnim izložbama Art Miami/Basel, te na samostalnim izložbama u New Yorku, Hong Kongu, Londonu i Los Angelesu. Predavao je na Sveučilištu Columbia i Sci‐Arc, kao i na ESA Pariz, TUS Tokio, a doktorirao je na Sveučilištu Columbia, na kojem je primio i Predsjedničku Stipendiju. Trenutačno radi kao profesor na Pratt GAUD.

Doubling Space

http://borroworrob.info/

Konferencija i Natječaj za eseje (prezentacije) ili performanse
Subota, 08.03.2014., Zagreb, Hrvatska

ENG

Uvodne prezentacije Konferencije
Vito Acconci, umjetnik i dizajner
Franklin Boyd, profesorica umjetnosti i financija, odvjetnica, poduzetnica, kolekcionarka

1. Dio konferencije: Doubling Space
Uvod: Ana Hušman
Sonja Leboš, umjetnica
Bojan Mucko, umjetnik, filozof, etnolog
Odabrane prezentacije: biti će objavljene

2. Dio konferencije: Space as Asset
Uvod: Paolo Cirio, umjetnik, aktivist
Zlatan Krajina, teoretičar, Goldsmiths
Iva Marčetić, arhitektica
Tomislav Tomašević i Teodor Celakoski, osnivači udruga Pravo na grad i Zelena akcija
Odabrane prezentacije: biti će objavljene

U sklopu izložbe Borroworrob: In Search of Symetry, Peter Macapia i HDLU organiziraju konferenciju i Natječaj za eseje(prezentacije) ili performanse na temu grada, valute i prostora. Konferencija je organizirana u dva dijela, prema sljedećim temama:
1)    Doubling Space: Kako pojedinac udvostručuje, ponavlja i ‘savija’ prostor grada? Kako ga pojedinac razvija i reproducira?
2)    Space as Asset: Kako će se umjetnost uključiti u trenutačne globalne ekonomske tokove i one koji se tek pojavljuju, i kako će ta uključenost utjecati na grad i na logiku prostora na lokalnoj i međunarodnoj razini?

Doubling Space

Na mnogo načina suvremena umjetnička praksa udvostručuje i ‘savija’ prostor grada u njega samoga. Kroz povijest su se ovim pitanjem bavili mnogi umjetnici, od kojih je među prvima Manetova slika Bar u Folies-Bergerè (1882.) na kojoj je očito da se problemi klase, roda i spektakla uzdižu na površinu nove vidljivosti, istodobno kroz transformaciju slikarstva kao društvenog, komercijalnog i formalnog djelovanja. Koji su neki od važnijih suvremenih radova u kojima je prostor udvostručen i ponovljen u urbanom kontekstu, putem umjetničkog ili političkog djelovanja i koji su njihovi efekti? Kako takve prakse tvore forme prostorne preraspodjele i nove forme vidljivosti? Koje su povijesne, ekonomske, društvene i političke sile, čiji su one produkt? Kakve povijesti one žele uspostaviti? Do koje mjere se one razlikuju ili doprinose globalnim utjecajima preoblikovanja urbanog okoliša? Autori se potiču da rješenja tih pitanja pruže iz perspektive svoje vlastite prakse, prakse drugih, kao i iz kritičkih, povijesnih, suvremenih, geopolitičkih, društveno-ekonomskih, antropoloških, ili drugih perspektiva.

Allora

Allora i Calzadilla, Chalk, 1998-2002, Lima ; Francis Alÿs, Sometimes Making Something Leads to Nothing, 1997, Mexico City.

Space as Asset

Na globalnoj razini, financijalizacija umjetnosti je stvorila robusna tržišta koja i dalje ‘nadigravaju’ mnoga druga tržišta, čak i za vrijeme financijske krize, a vrlo vjerojatno i kao njezina posljedica. Iz ove perspektive umjetnost djeluje globalno u obliku valute. No postoje druge sile koje organiziraju razna umjetnička djelovanja, te stvaraju nove prostore i nove ekonomske odnose, unutar kojih je ”praksa” prostorno preraspodijeljena. Već u novijoj povijesti naprednih umjetničkih praksi, poput grupe WHW (What, How and for Whom? – Što, kako i za koga?) koje su surađivale sa revolucionarnim tendencijama poput Grupe Otolit, Slavs and Tatars, unutar kojih kolektiv preraspodjeljuje identitet i djelovanje unutar grupe radije nego dnevni red jednog umjetnika ili koncepta. Isto tako, u drugim slučajevima ”ekonomija” je prostorno preraspodijeljena. Umjetnici poput Paola Cirija koriste hakiranje kao sredstvo uvođenja aktivizma u umjetničkom i estetskom kontekstu, preprodajući imovine ostatka imovine i razotkrivajući tajne izvore bogatstva i još dublje tajne gospodarstva. U nekim drugim primjerima, kvazi-institucionalne prakse, poput E-fluxa, stvorile su vremensku banku u kojoj su dobra i usluge preraspodijeljena putem društvenih mreža i gdje razmjena zahtijeva interakciju, a time i stvaranje prostora.

Kako umjetnost postaje sve više razvijena kao globalni oblik ulaganja i kako je broj svjetskih umjetničkih sajmova sve veći, u stalnoj potrazi za lokalnim umjetničkim djelovanjima i regionalnim trendovima, suvremene kritičke umjetničke prakse neprestano ispituju umjetnost kao robu, imovinu i objekt. No, one sve više preoblikuju prostorne prakse i preraspodjelu ekonomske logike, koja umjetnost definira kao kulturnu vrijednost. Kako se ovaj svjetski trend odražava na Zagreb, regionalno na Balkan, i na koji način su sile koje su oblikovale regiju, daleko od ili protiv mnogih od tih globalnih sistema? Koje prostore umjetnost nastoji preraspodijeliti, kako i za koga? Sudionici konferencije pozvani su da razmisle o ovoj temi iz perspektive svoje vlastite prakse, prakse drugih, i iz povijesnih i filozofskih, političkih, ekonomskih, geografskih, arhitektonskih, psihoanalitičkih, antropoloških i drugih stajališta.

Christies

Christie’s Auction Advertisement for Urs Fischer, Untitled (Lamp/Bear), Installed in plaza of Seagram Building: Slavs and Tatars, PrayWay, 2012.

Upute za podnošenje prijave
Molimo da na engleskom jeziku u jednom pdf dokumentu, ne većem od 1 MB, dostavite traženo:
1)    Naslov prezentacije
2)    Ime autora / izlagača/ ili grupe, e-mail adresu i broj telefona
3)    Sažetak do 200 riječi.
4)    Biografija do 100 riječi
5)    Ukoliko imate web stranicu molimo da priložite i url
6)    Možete uključiti još jednu dodatnu stranicu za slike

Za sudjelovanje na predavanjima Doubling Space, pošaljite podatke na doubling@borroworrob.info
Za sudjelovanje na predavanjima Space as Asset, pošaljite podatke na asset@borroworrob.info

Rok za podnošenje sažetaka: 21.02.2014. Popis odabranih prezentacija biti će objavljen 23.02.2014.

Za sudionike koji žele predložiti nešto drugačiju temu ili temu suprotnu zadanoj, no još uvijek vezanu za dvije zadane teme, molimo da svoje prijedloge šalju na neither@borroworrob.info

Za upite o konferenciji: info@borroworrob.info
Za upite o novinara: press@borroworrob.info
HDLU: galerija@hdlu.hr
Web stranica konferencije: http://borroworrob.info

Konferenciju organiziraju Peter Macapia/labDORA, u suradnji s Danicom Selem i Tončijem Antunovićem za izložbu Borroworrob: In Search of Symetry te u suradnji s HDLU-om, http://borroworrob.org/exhibition

Borroworrob su podržali FACE Croatia, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, EPSON, Pozor, AkzoNobel – Dulux, Hotel Sheraton i Urban Stay Zagreb Agency.

Proširene teme

Doubling Space

1969. godine Vito Acconci je dokumentirao rad u kojemu je slijedio nepoznate osobe kroz grad i zapisao bilješke svoga slijeđenja na kartice. Činio je to sve dok subjekti ne bi ušli u svoje ”privatne” prostore. Putem jednostavnog čina, udvostručio je prostor grada, ‘savio’ ga i promijenio ga po jednostavnoj formuli. 2001. godine Sanja Iveković je rekreirala luksemburški Spomenik sjećanja, Gëlle Fra, kao trudnu ”Rosu Luxemburg”, ponavljajući simbol i spomenik, zavijajući prostor u sebe samoga, kroz prostor grada. Rad Susan Lacy ”Između vrata i ulice”, poziva feministice da rasprave probleme žena na stubama bloka u Prospect Hights, Brooklyn. Thomas Hirschorn postavio je Gramsci spomenik unutar niskobudžetnog projekta u Bronxu, New York, koji je djelovao kao lokalno društveno središte za predavanja, poeziju, novinske publikacije, Gramsci muzej i radio postaja.

Svaki od navedenih primjera tvori različite prostore, intervencije, scenarije. Oni redefiniraju ono što je oduvijek iskustvo grada, njegovu povijest, odnose; s kojima se sada suočavamo  na sasvim drugačiji način. Kroz to ponavljanje prostor za promatrača postaje više pitanje nego pretpostavka. U djelu ”Autor kao proizvođač”, Waltera Benjamina, postavlja se pitanje što je najuže područje između političkog sadržaja i estetske tehnike, gdje se presavijaju i umnožavaju? Više suvremenih praksi, poput one Elmgrena i Dragesta Kada se zemlja zaljubi sama u sebe (2008.), uvode specifičan problem gdje je narcizam uveden među svjetsku publiku kao ironija njihovih vlastitih (globalnih) želja. Za razliku od toga, rani društveno-politički projekti, poput onoga Mirele Ukele Društveno zrcalo (1983.) usmjerenog na publiku u paradi u kojoj ironija ne može igrati tako specifičnu ulogu te razlika između dva kritička pristupa postaje sve više naglašena.

Space as Asset

Umjetnost oprostoruje novac, odgađajući ili stvarajući poreze, raspodjeljujući dividende unutar umjetničkih fondacija, cirklulirajući investicijama, umnožavajući bankarske i financijske usluge, potičući globalnu trgovinu i turizam kroz rastuću funkciju sajmova, učvrščujući status vrhunskih suvremenih umjetnika kroz aukcijske kuće i simultani globalni uspon umjetničkog školovanja.
Istodobno, novac oprostoruje umjetnost, šalje ju u skladište, izlaže unutar prostorija velikih korporacija, raspodjeljuje među kolekcionarima koji sudjeluju u financiranju, seli s jednog sajma na drugi, stvara novu publiku i društvene prostore, pretvara u spektakl i raspodjeljuje kao radikalni oblik znanja, ali koji posjeduje komercijalne osobine. Mnoge prakse tijekom posljednjeg desteljeća su istraživanja o ekonomiji i financiranju kao društvenom eksperimentu. Te prakse uvode sile očito suprotne vodećim tržišnim trendovima, neovisno o  razvoju ili spekulacijama nekretnina na tržištu. I dok novac i valuta i nisu poput kritičkih subjekata analize, postaje jasno da se današnje prakse (i problemi) ne suočavaju više samo s novcem, kao očitim objektom ili sistemom. Zapravo, priroda novca kao oblika razmjene (Marx) i njegove institucionalne povijesti (Foucault) ukazuje na dva najdosljednija, ali pomalo kontradiktorna tumačenja. No ipak, dvosmislena priroda razmjene vrijednosti i kritičko i povijesno razumijevanja novca, kao sredstva za održavanje asimetrije u odnosu snaga, čini se ustvari dosljedno.  S ove točke gledišta, pojedinac želi znati kako će sadašnji i budući trendovi u definiranju i korištenju valute utjecati na naše razumijevanje prostornih odnosa.

sponsors1a

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU