Tomislav Buntak, Martina Miholić, Ivana Andabaka, Grgur Akrap, Snježana Pintarić, Suzana Marjanić

MSU nagradu uručila je Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Snježana Pintarić, Grgur Akrap

Umjetnički kolegij Galerije Kranjčar, u sastavu Vanja Babić, Đorđe Jandrić i Mladen Lučić, dodijelio je Damiru Stojniću za rad LIE/BE (2016.) Nagradu Galerije Kranjčar odnosno samostalnu izložbu u 2017. godini u Galeriji Kranjčar.

Tomislav Buntak, Vanja Babić, Ivana Andabaka, Marijana Stanić

 

Nagradu Galerije Kranjčar obrazložio je Vanja Babić, član umjetničkog kolegija Galerije Kranjčar.

Zagrebački salon je renomirana nacionalna izložba i jedna od najstarijih kolektivnih domaćih izložaba recentnih umjetničkih ostvarenja – smotra suvremenog umjetničkog stvaralaštva posvećena naizmjence vizualnim umjetnostima, arhitekturi i urbanizmu te primijenjenim umjetnostima i dizajnu. Održava se od 1966.  godine u organizaciji HDLU-a, ULUPUHA-a, UHA-e.  51. zagrebački salon, u organizaciji HDLU-a, posvećen je vizualnim umjetnostima.Kao okosnicu 51. zagrebačkog salona, kustosice Suzana Marjanić i Marijana Stanić,  odabrale su citat fizičara, književnika, povjesničara, filozofa, borca za mir i humanista Ivana Supeka: “Humanizam… To je jedina ideja koja može povezati čitav svijet. Svijet se i ne može ujediniti na jednoj moralnoj ili vjerskoj ideji, nego mora imati jednu vrlo široku podlogu kakvu ima humanizam.”

Detaljnije o nagrađenima

DVIJE JEDNAKOVRIJEDNEGRAND PRIX NAGRADE
Vlasta Žanić
Goran Škofić

Performans Pravo glasa Vlaste Žanić izveden je na otvorenju 51. zagrebačkoga salona Izazovi humanizmu i u okviru teme Salona ukazao je na nužnost supostojanja i prihvaćanja različitosti, davanja podrške drugačijima, slabijima, manjima i diskriminiranima.
Kakofonijom i disparatizmom radijskih glasova, u galerijski prostor, kao svojevrsnu heterotopiju, umjetnica je zajedno s petnaestak izvođača/ica, koji su se kretali prostorom, uvela glasove Drugih, svih onih koji možda ili pak zasigurno ovoga trenutka nemaju pravo na vlastitu Istinu.
Od 1990. godine Vlasta Žanić se kontinuirano bavi umjetničkim stvaralaštvom te na osebujan način spaja različite medije – npr. skulpturu, instalaciju, video, performans, što je demonstrirala i najnovijim performansom.O umjetnici:
Vlasta Žanić diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1990. godine od kada kontinuirano izlaže i sustavno se bavi pojmom skulpture, koristeći razne medije izražavanja (skulptura, instalacija, video, umjetnost performans, happening, društvena skulptura…), istražujući dodirne točke i odnose među njima. Teme kojima se bavi kreću se u rasponu od osobnih i intimnih do teoretskih i konceptualnih propitivanja o pojmu umjetnosti, značenju i poziciji autora, publike i eksponata.
Do sada je izlagala na više od trideset samostalnih i velikom broju skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala je na filmskim festivalima, likovnim kolonijama i festivalima umjetnosti performansa. Višestruko je nagrađivana za svoj rad: Nagrada na 8. triennalu hrvatskog kiparstva 2003., Godišnja nagrada HDLU-a 2005., Nagrada Oktavijan za eksperimentalni film na 14. danima hrvatskog filma, Vjesnikova godišnja nagrada 2006., Nagrada na Internacionalnom multimedijskom festivalu Visura apperta 2010. i 2014. te Nagrada hrvatske sekcije na Prague Quadrennial of Performance Design and Space 2015. Radovi joj se nalaze u javnim i privatnim zbirkama suvremene umjetnosti kao što su Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb), Muzej grada Zagreba, Galerija umjetnina Split, Umjetnička galerija Dubrovnik, Filip Trade u Zagrebu itd.
Od 2010. radi kao docentica na Odjelu kiparstva na Umjetničkoj akademiji u Splitu gdje predaje sljedeće kolegije: Kiparski izrazi u suvremenim medijima 1 i 2, Proces, Sadržaj kao cjelina i Eksperimentalno kiparstvo.

Grgur Akrap: Promatračnica, 2016.

Obrazloženje nagrade:

Djelom Promatračnica, u tehnici ulja i enkaustike na platnu, izloženom na 51. Zagrebačkom salonu Akrap je pokazao, kao i u svojim dosadašnjim radovima, individualni pristup mediju slikarstva, na specifičan način osobni slikarski rukopis i odabranu temu.
Autor asocijativno djeluje na doživljaj promatrača samo jednim, minimalnim, ali sugestivnim motivom – drvenom promatračnicom kao simbolom kontrole, nadzora ili voajerizma dok gustim, zagasitim namazima boje raslojava teksturu slikarske površine prizivajući osjećaj beznađa i bezizlaznosti. Promišljenu razradu ideje kojom snažno zadire u polje aktualnih društvenih tema ostvaruje zavidnom vještinom baratanja tradicionalnim slikarskim tehnikama. Muzej suvremene umjetnosti ukazao je povjerenje Grguru Akrapu te će s iznimnim zanimanjem pratiti razvoj njegovog daljnjeg umjetničkog djelovanja.prirediti samostalnu izložbu u MSU galeriji u 2019. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.O umjetniku:
Grgur Akrap (Zagreb, 1988.) diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na nekoliko samostalnih i brojnim skupnim izložbama. Finalist je Nagrade za suvremenu hrvatsku umjetnost t-ht@msu.hr. Dobitnik je jedne od dvije jednakovrijedne nagrade za mladog umjetnika 3. bijenala slikarstva, prve nagrade Zaprešićke minijature i nagrade za najbolji diplomski rad. Živi i radi u Zagrebu.

Damir Stojnić: LIE/BE, 2016.

Obrazloženje nagrade:

Rad Damira Stojnića na začudno se čitljiv, sažet, vizualno kultiviran i uvjerljiv način uklapa u osnovnu temu ovogodišnjeg Salona. Autor numerološko-verbalne kodove s humanističkim porukama ugrađuje u zlokoban ikonografski predložak, dojmljivo se referirajući na proturječja suvremenog svijeta. Ostvarivši idealnu sinergiju između formalne jednostavnosti odnosno pročišćenosti s jedne te sadržajne slojevitosti s druge strane, Stojnić je na ovu osjetljivu, složenu i uvijek aktualnu socio-psihološku problematiku uspio ukazati na suptilan, nadasve inteligentan i nimalo patetičan način.

O umjetniku:
Damir Stojnić (Rijeka, 1972.) diplomirao slikarstvo 2000. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Pohađao poslijediplomski studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. U svome radu spaja slikarsku i performersku praksu, brišući razlike među njima, i uključujući u vlastiti umjetnički izričaj bavljenje širokim spektrom interesa unutar različitih sfera – od duhovnosti, ezoterije, svete geometrije, šamanizma, druidizma i mitologije do antropologije, kozmologije i ontologije. Navedeno objedinjuje nazivom Anarhitektura, kako naziva vlastiti autorski program koji pretendira preobrazbi svijeta, društva i ljudske svijesti. Autor je i koncepta izo-utopije, kao varijante subjektivnog pogleda na opće značenje “utopije” kao generatora svake revolucije, čime označava dovođenje stvari, koje u prirodi stvarnosti stoje na razini potencije, do njihove krajnje moguće realizacije. Izlagao je na više od stotinjak samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (npr. Beč, Kairo, Atena, Milano, Venecija, London). Dobitnik je više nagrada i priznanja. Živi i radi u Rijeci.