Razgovor: Liesbeth Bik i Jos van der Pol (NL) s Leilom Topić (HR)
u suradnji s diskurzivnim programom doktorskog studija Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu
7.5.2024 u 19:30
Galerija Putolovac
Ilica 112
U razgovoru s Leilom Topić iz Muzeja suvremene umjetosti u Zagrebu, Bik Van der Pol će pokušati dotaknuti najvažnije teme koje su obilježile njihovu umjetničku praksu do sada. Kroz svoju praksu, teže artikulirati i razumjeti kako umjetnost može stvoriti prostor za spekulaciju i maštu unutar javnog prostora. To uključuje oblike medijacije kroz koje se javnost ne samo definira, već i stvara. Uspostavljanjem uvjeta za susret, radni proces Bik Van der Pol omogućuje kontinuiranu rekonfiguraciju mjesta, povijesti i javnosti. Njihova praksa je specifična za mjesto i suradnička te uključuje izdavaštvo, pisanje i kuriranje. Oni smatraju dijalog načinom prijenosa, gdje je element “prolaska kroz” ključan, jer je vremenski i implicira akciju i razvoj novih oblika diskursa. Njihova praksa je i inicijator i rezultat ovog pristupa. Bik Van der Pol istražuju načine na koje ljudska aktivnost u globaliziranom dobu izravno utječe na (ekološke) sustave. Zanimaju ih potencijali zbora u sadašnjosti. Važno je napomenuti da grčki zbor nije bio sastavljen od glumaca – umjesto toga, (muški) građani su birani da predstavljaju grad. Njihova uloga bila je govoriti u ime prošlih i budućih generacija grada: “Kad su govorili o onome što je javnost već prepoznala, bili su djedovi. Kad su izražavali ono što je javnost osjećala ali nije mogla artikulirati, bili su nerođeni.”
Liesbeth Bik i Jos Van der Pol (NL) od 1995. godine djeluju kao Bik Van der Pol. Žive i rade u Rotterdamu (Nizozemska) (
www.bikvanderpol.net). Izlagali su svoj rad na brojnim mjestima te sudjelovali na bijenalima u Gwangju, Istanbulu, Jakarti i Sao Paulu. Nedavni i aktualni projekti: Paad Bienal 2024, Abu Dhabi (UAE); istraživački rezidencijalni projekt u Školi u Casablanci (2021.–23.), Casablanca (Maroko); projekt u suradnji s Voltom, Bergen (Norveška); Take Part (2018.–20.) u SFMOMA-i i javnim knjižnicama u San Franciscu (SAD) te Far Too Many Stories To Fit Into So Small A Box, Ujazdowski Castle Centar za suvremenu umjetnost, Varšava (Poljska) (2019.-20.). Bik Van der Pol bili su suinicijatori umjetničkog prostora Duende koji je postojao od 1984. do 2013., gdje su organizirali mnoge aktivnosti poput rezidencijalnih umjetničkih programa, razgovora, projekcija i izložbenih projekata, a bili su i ravnatelji programa Škole nedostajućih studija – privremenog magistarskog programa na Sandberg Institute, Amsterdam (2013.–15.). Također, savjetnici su na Jan van Eyck Academiji u Maastrichtu. Liesbeth predaje i članica je na Piet Zwart Institute (Rotterdam) te trenutno predsjednica Akademie van Kunsten / Akademije umjetnosti, koja je dio Kraljevske nizozemske akademije znanosti (KNAW).
Leila Topić je prof. povijesti umjetnosti i komparatistike te viša kustosica zagrebačkog MSU-a. Realizirala je brojne samostalne i grupne izložbe tijekom rada kao slobodna kustosica i kao zaposlenica MSU-a od 2006. (57. zagrebački salon, „Stvari drugačije“, „Krivo srastanje“, „5,5 na Richterovoj ljestvici“, „Unutar strukture- dijalog s Ivanom Piceljom“, „Kradljivci vremena“ ( s Jasminkom Babić), 60. porečki Annale, te brojne samostalne izložbe poput one Zlatana Vehabovića, Renate Poljak, Damira Žižića i Kristijana Kožula, Oliviera Menanteaua, Žarka Vijatovića, Bojana Gagića, Ane Opalić, Rogera Ballena, SofijeSilvije, Javiera Arcea, Olivera Kosacka, Lorena Živkovića Kuljiša, Vide Meić ili Željka Kipkea.) Inicirala je višegodišnji multimedijski izložbeni projekt „Kinematografije otpora“ u suradnji sa Subverzivnim filmskim festivalom i filmskom programatoricom Dinom Pokrajac. Od organizacijski zahtjevnijih izložbi kurirala je i predstavila grupnu problemsku izložbu „Lighting out for the territories“ u bečkoj Kunsthalle i budimpeštanskom Centru suvremene umjetnosti „Trafo“. Također organizirala je i ko-kurirala grupnu izložbu „L’amour d’risque“, te medijski zahtjevne i kompleksne samostalne izložbe Dalibora Martinisa (nagrađena Nazorovom nagradom) ili Zlatka Kopljara u MSU. Dobitnica je Nagrade V. Nazora 2017. za samostalnu izložbu Dalibora Martinisa „Data Recovery“ u MSU. Osim uređivanja i pisanja tekstova za izložbene publikacije, Leila Topić je u biblioteci MSU-a „Refleksije“ uredila prijevode knjiga Nicolasa Bouriauda „Relacijska estetika“ i Donalda Kuspita „Kraj umjetnosti“. Ko-autorica je publikacije „60 Godina Galerije SC“ u suradnji s Darkom Glavanom. Usavršavala se kao stipendistica Goethe Instituta u Berlinu, u bečkoj Muzejskoj četvrti na kustoskoj stipendiji, te na brojnim drugim međunarodnim kustoskim radionicama (radionica o medijaciji u suvremenoj umjetnosti „Pad bjelokosne kule“, Vilnius, Litva, radionica „Suvremeni fenomeni u muzejima“ Bordoaux/ Pariz, Francuska, dvomjesečna stipendija za kulturni menadžment Pariz, Francuska, Curators’ network u Madridu, Španjolska.) Aktivna je članica i predavačica Centra za ženske studije od 2002. Doktorska je kandidatkinja beogradskog Fakulteta za medije i komunikaciju. Živi i radi u Zagrebu.
Artists for Artists Residency Network, europski je projekt u trajanju dvije godine (2023.-2024.), ima za cilj poboljšati mobilnost suvremenih vizualnih umjetnika_ica i kustosa_ica, stvarajući pritom veće mogućnosti za žene u umjetnosti. Projekt se odvija u četiri europske partnerske zemlje – Rumunjskoj, Njemačkoj, Hrvatskoj i Austriji. Projekt se fokusira na razvoj novih međunarodnih razmjena i transkulturalnog dijaloga te pruža niz novih mogućnosti praktičarima umjetnosti svih dobi, u različitim umjetničkim medijima, s posebnim naglaskom na žene u umjetnosti i rodnu jednakost. Rezultat projekta bit će povećana svijest o važnosti kulturne mobilnosti na lokalnim zakonodavnim razinama, ali i u široj javnosti, posebice u trenutnom (post)kriznom europskom kontekstu, jačajući pripadnosti EU i povezanost sa suvremenom vizualnom umjetnošću.
Projekt uključuje: 12 umjetničkih rezidencija u Zagrebu (HR), Mulhouseu (FR), Bukureštu (RO) i u Săcel, Maramureș (RO), 4 kustoske rezidencije u Zagrebu i Bukureštu, 12 konferencija u Zagrebu, Bukureštu i Beču i 1 putujuću međunarodnu izložbu, koja će najprije javnosti biti prikazana u Zagrebu (HR), a potom u Beču (AT) i Bukureštu (RO).
U okviru projekta:
Partneri projekta:
Uz potporu:
Sufinancira Europska unija – CREA-CULT-2022-COOP. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
[Broj projekta: 101100309 ]
Stajališta izražena u ovoj objavi isključiva su odgovornost HDLU i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
