Posts Tagged ‘54. zagrebački salon’

DODIJELJENE  SU
NAGRADE 54. ZAGREBAČKOG SALONA

Grand Prix nagrada 54. zagrebačkog salona
Nagrada mladom umjetniku / mladoj umjetnici
MSU nagrada
MMSU nagrada
Nagradu Galerije umjetnina Split
Nagradu Umjetničke galerije Dubrovnik
Nagrada HS AICA

 

Jučer, 29. travnja u Domu hrvatskih likovnih umjetnika uručene su nagrade 54. zagrebačkog salona.

Ove godine dodijeljeno je sveukupno 7 nagrada, Grand Prix nagrada, Nagrada mladom umjetniku / mladoj umjetnici, MSU nagrada, MMSU nagrada, Nagrada Galerije umjetnina Split, Nagrada Umjetničke galerije Dubrovnik i Nagrada HS AICA.

 

Ivana Andabaka, Snježana Pintarić, Iva Rada Janković, Tevž Logar, Branka Benčić, Viktor Popović, Tina Gverović, Jelena Petric, Ines Matijević Cakić, Tomislav Buntak

Odbor za dodjelu nagrada 54. zagrebačkog salona vizualnih u sastavu: Iva Rada Janković, David Maljković, Sabina Sabolović, Josip Zanki, Dino Zrnec, uz potporu Gradske skupštine Grada Zagreba, dodijelio je Grand Prix nagradu u iznosu od 15.000,00kn  umjetnici Tini Gverović.

Grand Prix nagradu je uručila predstavnica Odbora za dodjelu nagrada, Iva Rada Janković.

Tevž Logar, Iva Rada Janković, Tina Gverović, Branka Benčić

Odbor za dodjelu nagrada 54. zagrebačkog salona dodijelio je i Nagradu mladoj umjetnici Jeleni Petric, koja uključuje dvomjesečni rezidencijalni boravak na Cité internationale des arts u Parizu.

Nagradu je uručila predstavnica Odbora za dodjelu nagrada, Iva Rada Janković.

Tina Gverović, Jelena Petric, Ines Matijević

Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb dodijelilo je MSU nagradu umjetnici Katarini Zdjelar. Nagrada uključuje samostalnu izložbu u MMSU u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Nagradu je uručila Ravnateljica MSU, Snježana Pintarić.

Snježana Pintarić

Stručno vijeće Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka dodijelilo je MMSU nagradu umjetnici Ines Matijević Cakić. Nagrada uključuje samostalnu izložbu u MMSU u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Nagradu je uručio kustos 54. zagrebačkog salona, Tevž Logar.

Tina Gverović, Viktor Popović, Jelena Petric, Ines Matijević Cakić

Stručno vijeće Galerije umjetnina Split dodijelilo je Nagradu Galerije umjetnina Split umjetnici Tini Gverović. Nagrada uključuje samostalnu izložbu u Galeriji umjetnina Split u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Nagradu je uručila Ravnateljica HDLU, Ivana Andabaka.

Ivana Andabaka, Tina Gverović

Stručno vijeće Umjetničke galerije Dubrovnik dodijelilo je Nagradu Umjetničke galerije Dubrovnik umjetniku Igoru Eškinji. Nagrada uključuje samostalnu izložbu u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Nagradu je uručila kustosica 54. zagrebačkog salona, Branka Benčić.

Tomislav Buntak, Branka Benčić, Ivana Andabaka

Ove su godine članovi Stručnog žirija u sastavu Silva Kalčić, Sandra Križić Roban i Anita Zlomislić dodijelili Nagradu HS AICA  (Nagradu Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara), umjetniku Viktoru Popoviću.

Nagradu je uručila kustosica 54. zagrebačkog salona, Branka Benčić.

Viktor Popović, Tina Gverović, Jelena Petric, Ines Matijević Cakić

 

Detaljnije o nagrađenima:

GRAND PRIX NAGRADA 54. ZAGREBAČKOG SALONA

Obrazloženje:
Zbog kompleksnosti pristupa, kao i ravnoteži koje nalazi između društvenih i estetskih interesa, odlučili smo dodijeliti Grand Prix radu Tine Gverović “Mehanizacija snova” (2018.). Ova serija gvaševa pokazuje izuzetnu konzistentnost, u vizualnoj kvaliteti i u načinu na koji tematizira intimne reflekse na povijesne i političke promjene. Dominantni poetski naboj njezinih radova uvijek je dodatno označen kao polje društvenog angažmana u kojem prepoznajemo utjecaj feminističke teorije i prakse. Rad kojem smo dodijelili Grand Prix je istovremeno suptilan i direktan. Precizno i vješto izvedeni apstraktni uzorci formiraju pozadinu gvaša i ukazuju na industrijsku obradu ili sistemske procese produkcije. Utopljena u njih su tijela spavača, svedena na konturu i bez ikakvih obilježja. Ona nas ipak snažno asociraju na mnoge slike trpećeg tijela kojima smo dnevno izloženi, bile to slike beskućnika na ulici ili migranata u moru. Ta tijela su krhka, uklopljena i svladana ponavljajućim i dominirajućim uzorkom kojemu se ipak pasivno ne prepuštaju, već mu pružaju otpor. Napetost prepoznatog otpora u radovima Tine Gverović prenosi se i na gledatelja. Ukazuje nam da vidljivosti ovih tijela, kako unutar rada – tako i u društvu, ovisi o posvećenosti i odgovornosti naših pogleda.

O umjetnici:
Tina Gverović radi u mediju instalacije, crteža, slike, zvuka, teksta i videa. Njen rad često uključuje dezorijentirajuće instalacije i bavi se pitanjima vezanim uz prostor, teritorij i identitet, te načinom na koji su ti koncepti vezani za imaginarno. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, završila poslijediplomski studij na Jan van Eyck Akademiji u Maastrichtu u Nizozemskoj 2000., te doktorirala na Middlesex Sveučilištu u Londonu. Nedavne izložbe uključuju izlaganje u Hrvatskom paviljonu – 57. La Biennale di Venezia,Trigon – Post Environment u Künstlerhaus Halle für Kunst & Medien Graz, Suzhou Documents – Biennial, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Tate Modern i Garden of Learning – Busan Biennial. Predavač je na slikarskom odsjeku Camberwell College of Arts u Londonu, WHW Akademiji u Zagrebu, i Dutch Art Institute Roaming Academy.

Tina Gverović

 

NAGRADA MLADOM UMJETNIKU / MLADOJ UMJETNICI

Obrazloženje:
Nagradu za mladu umjetnicu dodijeljena je Jeleni Petric za rad koji pokazuje aktivan interes za refleksiju vlastite prakse i utjecaja nju. Rad “ob2” (2018.) kao materijal koristi stare prozorske okvire Akademije likovnih umjetnosti, institucije na kojoj umjetnica još uvijek studira. Jelena ih reciklira kako bi izgradila apstraktni geometrijski rad, koji ima snažnu i dinamičnu skulpturalnost u kojoj prozori ostaju vidljivi u svojoj nekadašnjoj funkciji ali s novim zadatkom. Na novonastalu strukturu umjetnica projicira obojeno svjetlo, koje, budući da su prozori bez stakla, kroz njih prolazi, dematerijalizirajući time same okvire, njihovu funkciju i elementarnost. Zavisno od perspektive koju gledatelj zauzme u odnosu na objekt, struktura se neprestano mijena. Time se naglašava ono što i sama umjetnica navodi kao svoj temeljni interes, a to je dekonstruiranje uvjetovanosti pozicija i odnosa.

O umjetnici:
Jelena Petric rođena je 1988. godine u Zenici. Studentica je diplomskog studija, smjer Slikarstvo, u klasi profesora Ante Rašića na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti. Sudionica je programa WHW Akademija u 2018./2019. godini. Uz samostalnu izložbu Težnje i tvari, izlaganu u Galeriji Oblok 2017. godine, izlagala je i na više grupnih izložbi. U Podrumima Dioklecijanove palače izlagala je na manifestaciji Split Art Convention, na izložbi U svijetu umjetnosti – komunikacija i razmjena ideja u Galeriji Šira i drugima. Uz to, izlagala je na festivalu Readymade Ilica u Garaži Kamba i Galeriji udruge Kružok, čija je i članica. Sudjelovala je na land art manifestacijama, a više godina sudjelovala je na izložbi Grisia u Rovinju te bila je sudionica Grafičke radionice Plemenitaš Zvuk u Oblikovno-likovnoj radionici. Dobitnica je Pohvalnica za uspješan rad ALU-a za akademske godine 2015./2016. i 2016./2017. te posebne Rektorove nagrade u godini 2014./2015. za svjetsku praizvedbu opere Madame Buffault u HNK Zagreb.

Jelena Petric

 

MSU NAGRADA

Obrazloženje:
Video My lifetime (Malaika) umjetnice Katarine Zdjelar, izložbeni prostor Salona, diskretno ispunjava zvukovima čuvenog šlagera Malaika, ljubavne pjesmu koja je postala simbol afričke kulturne emancipacije pedesetih godina, u izvedbi  Nacionalnog simfonijskog orkestra Gane. U elegičnom i emotivnom muziciranju orkestra – šezdesetak godina nakon njegova osnutka na valu oslobođenja od kulturnog kolonijalizma –  sažimlju odnosi kulturnih centara i periferije, modernosti i emancipacije, internacionalizma  i lokalnih tradicija te visoke i popularne kulture.
Stručno vijeće  Muzeja suvremene umjetnosti  nagradu je dodijelilo Katarini Zdjelar  koja kroz iznimno pažljiv portret glazbenika, koji sviraju daleko od idealnih uvjeta, na suptilan način govori o očekivanjima, stremljenjima i iluzijama upisanima u stvaranje i izvedbu umjetničkih djela, ali i o ideji umjetnosti koja, kroz svu složenost značenja njezinih reprezentativnih formi, povezuje svijet. Također, umjetnica na vrlo intiman i poetičan način ukazuje na aktualna  pitanja postkolonijalnih identiteta i njihovog performativa, kao i na poziciju pojedinaca unutar geopolitičkih promjena koje neminovno dolaze.“

O umjetnici:
Katarina Zdjelar, beogradska je umjetnica s adresom u Rotterdamu (rođena 1979. godine). Unutar svoje umjetničke prakse najčešće se izražava u mediju animacije, zvuka i performansa, uređuje knjige te potiče djelovanje različitih platformi za umjetničke rasprave i razmjene. Umjetnica je tijekom svoje karijere samostalno održala izložbe u Akademie der Künste der Welt, izložbom To Walk A Line u Kölnu, u Kunstverein Bielefeldu, izložbom Towards a further word, u SpazioA, Pistoia u Italiji te u muzeju Padiglione esprit Nouveau/MAMbo u Bologni. Također sudjeluje na Artists’ Film Clubu, koji je održan u Institutu za suvremenu umjetnost u Londonu.

Katarina Zdjelar


NAGRADA MUZEJA MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI RIJEKA

Obrazloženje:
Referirajući se na jednu od smjernica postavljenih u kustoskoj koncepciji  54. zagrebačkog salona, a koja kreće od pretpostavke da se izložba formira kao mjesto refleksije i umjetničke produkcije, izloženi crtež Ines Matijević Cakić korespondira sa zadanom temom i reflektira prepoznatljiv autoričin konceptualni pristup radu koristeći specifičan vizualni jezik.
Crtež Mrtva priroda sastoji se od tri zasebne tonske studije u olovci, a svaka od njih prikazuje motiv dječje igračke: papirnati avion, drvene tračnice, drvenu kućicu za lutke. Rad je tematski vezan uz umjetničino osobno iskustvo traženja životnog prostora u gradu koji bilježi sudbinu brojnih hrvatskih napuštenih mjesta. Obilazeći različite stambene prostore, susreće se s tuđim intimnim životnim pričama, upoznaje drugu sliku svojega grada – onoga u kojemu nestaju domovi i životi i pretvaraju se u napuštene, prazne, beznačajne i bezvrijedne prostore. Akromatska slika grada, tišina koju narušava tek pokoji fragment nečijeg života, u autorici pobuđuje kolebanje u poimanju doma i potiče pitanje o odlasku i stvaranju novog životnog prostora negdje drugdje. Odabrane igračke, vezane uz osoban doživljaj doma koji se odvija kroz suživot s djecom, osim što simboliziraju ideju doma, označavaju i putovanje, odlazak, bijeg. Njihov prikaz u prirodnoj veličini unutar predimenzioniranog kadra sugerira prazninu i napuštenost s kojom se umjetnica neprestano suočava.
Ines Matijević Cakić u svom se umjetničkom radu bavi fenomenima suvremenog društva, dotiče se kulturoloških i socioloških tema, istražuje pitanje identiteta, a u posebnom je fokusu interpretacija iskustva majčinstva. Propitivanje socioloških aspekata vizualne stvarnosti, osim što je prikazano kroz prizmu generaliziranja te se može tumačiti kao problematiziranje pojava koje su svojstvene današnjem društvu, autoričin rad karakterizira individualistički i osobni pristup temama. Iznošenjem iskustava iz vlastita života vezanih uz dom i obitelj, progovaranje o intimnom prostoru, iščitava se u cjelokupnom stvaralaštvu Ines Matijević Cakić te se reflektira i u radu izloženom na 54. zagrebačkom salonu.

O umjetnici:
Ines Matijević Cakić (Osijek, 1982.) diplomirala je 2005. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Grafika te doktorirala na istoj Akademiji 2016. godine. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Radovi se nalaze u sljedećim fundusima i zbirkama: Hrvatskom kabinetu grafike u Zagrebu, Zbirci suvremene hrvatske umjetnosti Filip Trade u Zagrebu, Okolje Consulting Art Collection u Ljubljani, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za svoj rad: Nagrada Muzeja moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke, 5. hrvatski trijenale grafike (Zagreb, 2009.), Grand Prix, 21. slavonski bijenale (Osijek, 2008.), Grand Prix nagrada Erste & Steiermarkische banke (Zagreb, 2008.), Posebna nagrada, 3. međunarodni bijenale eksperimentalne grafike, The Brancovan Palaces (Bukurešt, 2008.), Nagrada Ex Aequo i 20. slavonski biennale (Osijek, 2006.). Bila je finalistica Nagrade „Radoslav Putar“ u Zagrebu 2007. godine. Od 2011. godine radi na Umjetničkoj akademiji u Osijeku u zvanju docentice. Živi i radi u Osijeku.

Ines Matijević Cakić

 

NAGRADA GALERIJE UMJETNINA SPLIT

Obrazloženje:
Za dobitnicu Nagrade Galerije umjetnina na 54. zagrebačkom salonu vizualnih umjetnosti – Bez anestezije žiri u sastavu Jasminka Babić, Branko Franceschi i Marija Stipišić Vuković odabrao je Tinu Gverović.
Izloženi radovi Mehanizacija snova, 2018. i Politike ručnog rada, 2018. jasno pokazuju razrađenost koncepta, suverenost rada u raznovrsnim medijima te specifičan autorski pristup kojim umjetnica progovara o kompleksnosti suvremenog identiteta uvjetovanog geopolitičkim i kulturnim okruženjem. Tina Gverović se svojim dugogodišnjim umjetničkim radom na nacionalnoj i međunarodnoj razini ističe kao autorica koja kroz pomno promišljene projekte istražuje izuzetno aktualne teme identiteta, prostora, teritorija, migracija. No, vrlo osobna poetična vizija kojom se u potpunosti odmiče od ilustrativne dokumentarnosti je ono što njezin rad izdvaja od brojnih tematski srodnih umjetničkih praksi. Prožimanjem osobne i društvene memorije, realnih i imaginarnih narativa, te sklonošću vizualnom i jezičnom eksperimentu rad Tine Gverović se nameće kao izuzetno zanimljiv i relevantan u kontekstu suvremenih umjetničkih praksi. Stoga odabiremo Tinu Gverović kao prvu dobitnicu Nagrade Galerije umjetnina, uz uvjerenje da će realizacija njezine samostalne izložbe splitskoj publici dati dobar uvid u ovaj vrijedan opus, ali i autorici pružiti mogućnost daljnjeg razvoja njezinog umjetničkog istraživanja.

Detalj rada Tine Gverović, Mehanizacija snova

 

NAGRADA UMJETNIČKE GALERIJE DUBROVNIK

Obrazloženje:
Usprkos uistinu velikom broju kvalitetnih radova (Marko Tadić, Viktor Popović, Ben Cain i brojnih drugih) na 54. zagrebačkom salonu Stručno vijeće Umjetničke galerije Dubrovnik dodjeljuje nagradu  Igoru Eškinji za rad Ugovori i rad Etide mnoštva, jer je riječ o umjetničkoj praksi koja jednim dijelom počiva na preispitivanju okvira muzejsko-galerijskih prostora i konstrukta koji njihov kontekst stvara. Razmišljanje i preispitivanje statusa umjetničkog djela i uvriježenih koncepata u okviru minimalističke prakse Igora Eškinje, koja računa s lako dostupnim i zamjenjivim materijalom i transformacijom običnog koje naizgled ne pripada polju umjetnosti, u skladu je s konceptom 54. zagrebačkog salona, koji su osmislili Branka Benčić i Tevž Logar: „Zamišljen kao prostor bez oštrih rubova, 54. zagrebački salon naslovljen Bez anestezije, usmjerava pogled na društvenu uvjetovanost estetskih i konceptualnih pretpostavki, na motivaciju umjetnika.“

O umjetniku:
Igor Eškinja rođen je 1975. godine u Rijeci, gdje je trenutačno profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti. Pohađao je prestižnu Accademia di Belle Arti u Veneciji, osnovanu u 18. stoljeću. Izlagao je u važnim institucijama, među kojima ističemo: MAC/VAL u Vitry-sur-Seine, Istarski muzej suvremene umjetnosti u Puli, Umjetnička galerija u Splitu, Camera Austria u Grazu, Casino Luxembourg/Forum d’artem contemporain u Luksemburgu, Brugge Central u Bruggeu, Muzej MART u Roveretu, Belavilacqua la Masa Foundation u Veneciji, Kunstforum Vienna u Beču te Centro Cultural Chacao u Caracasu. Njegovi se radovi nalaze u raznim prestižnim zbirkama, uključujući MAXXI – Museo nazionale delle arti del XXI secolo u Rimu, MSU u Zagrebu, MMSU u Rijeci, CAB El Centro del Arte Contemporáneo de Caja de Burgos, Frac des Pays de la Loire – Carquefou u Nantesu, Umjetnička galerija u Splitu, Zagrebačka banka – Unicredit u Zagrebu, Hypo Alpe-Adria Bank u Zagrebu i Cassa di Risparmio u Veneciji.

Rad Igora Eškinje Ugovori

 

NAGRADA HS AICA-E
(HRVATSKE SEKCIJE MEĐUNARODNOG UDRUŽENJA LIKOVNIH KRITIČARA)

Obrazloženje:
Nagrada HS AICA-e (Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara) dodjeljuje se VIKTORU POPOVIĆU za rad Bez naziva (Arhiv ST3: Vojna bolnica) iz 2017. godine, sastavljen od arhivske fotografije prevedene u digitalni ispis na papiru montiran na aluminijsku podlogu, bolničke baktericidne lampe, fluorescentne cijevi koja svijetli i fotografskog filtera za korekciju boje.

Koristeći se umjetničkom strategijom aproprijacije te metodom arhiviranja, u ovom slučaju dekonstruiranja arhiva od čijih elemenata stvara svojevrsni asemblaž crvenom folijom distanciran od ostatka izložbenog prostora, Viktor Popović nastavlja provoditi višegodišnje (započeto 2015.) arhivsko istraživanje Splita 3, dijela grada u kojemu je umjetnik odrastao i koji se upisuje u njegov osobni i identitet umjetnika.
Crno-bijela fotografija bolničkog interijera Ante Roce nastala 1965. (iz Zbirke fotografija Muzeja Grada Splita), zajedno s inventarom tj. rekvizitima tada moderne medicinske opreme visokotehnološke bolnice, svjedoči o dvije praznine. Prva je iz vremena izgradnje bolnice (bila je najznačajnija građevinska realizacija 1960-ih godina, prethodeći urbanističkom planu Splita 3), a druga je ona današnjeg vremena – negiranja tekovina modernizacije nakon Drugog svjetskog rata, uključivo podizanje kvalitete zdravstvene usluge i uspješnosti liječenja (nekadašnja vojna, za posebne korisnike, bolnica je danas u sastavu civilnog Kliničkog bolničkog centra). Izložbena instalacija referira se na stanje i ulogu objekta u izvornom i novom kontekstu, prenoseći složene odnose slojeva službene povijesti te osobnog i sjećanja zajednice.

O umjetniku:
Viktor Popović rođen je 1972. godine u Splitu. Diplomirao je 1996. godine Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1998. godine predaje Slikarstvo, Crtanje akta i Crtanje na Slikarskom odsjeku Umjetničke akademije u Splitu, dok 2018. godine postaje redovni profesor u trajnom zvanju. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Više je puta nagrađivan za svoj rad: nagrada 36. splitskog salona u Splitu 2009. godine, prva nagrada na Natječaju za izradu idejnog rješenja spomenika don Mihovilu Pavlinoviću na Trgu Mihovila Pavlinovića u Splitu (s Anom Grgić) 2009. godine, godišnja Nagrada za najboljeg mladog umjetnika HDLU-a 2006. godine, godišnja Nagrada za suvremenu umjetnost „Filip Trade“ 2005. godine, velika Nagrada VIII. trijenala hrvatskog kiparstva 2003. godine. Boravio je na sljedećim rezidencijalnim programima: Rezidencijalni studio program, Art Omi, Omi International Arts Center, Ghent, New York, SAD 2017. godine; ArtsLink rezidencijalni program, Portland Institute for Contemporary Art u Portlandu, Oregon, SAD 2006. godine; Rezidencijalni studio program, Cité Internationale des Arts, Pariz, Francuska 2005. godine. Živi i radi u Splitu.

Viktor Popović

 

 

 

 

U ponedjeljak, 29. travnja u 18.00 h, u Domu HDLU bit će održana svečana dodjela nagrada i promocija kataloga 54. ZAGREBAČKOG SALONA – BEZ ANESTEZIJE.

 

NAGRADE 54. ZAGREBAČKOG SALONA

Program 29. travnja započinje proglašenjem i dodjelom Grand Prix nagrade 54. zagrebačkog salona. Uz potporu Gradske skupštine Grada Zagreba bit će dodijeljena Grand Prix nagrada 54. zagrebačkog salona u iznosu od 15.000,00kn

Odbor za dodjelu nagrada dodijelit će i Nagradu za mladog umjetnika, koja uključuje rezidencijalni boravak na Cité internationale des arts u Parizu.

Odbor za dodjelu nagrada 54. zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti djelovao je u sastavu: Iva Rada Janković, David Maljković, Sabina Sabolović, Josip Zanki, Dino Zrnec.

 

NAGRADE MUZEJA:

Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb dodijelit će MSU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u MSU u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Stručno vijeće Muzeja moderne i suvremene umjetnosti dodijelit će MMSU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u MMSU u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Stručno vijeće Galerije umjetnina Split dodijelit će Nagradu Galerije umjetnina Split, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji umjetnina Split u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Stručno vijeće Umjetničke galerije Dubrovnik dodijelit će Nagradu Umjetničke galerije Dubrovnik, koja uključuje samostalnu izložbu u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Ove godine članovi Stručnog žirija u sastavu Silva Kalčić, Sandra Križić Roban i Anita Zlomislić dodjeljuju HS AICA pohvalu.

 

PROMOCIJA KATALOGA

Neposredno nakon dodjele nagrada održat će se i promocija kataloga 54. zagrebačkog salona koji će obuhvaćati Izložbu nagrađenih autora 51. zagrebačkog salona: Vlasta Žanić i Goran Škofić. Katalog izložbe dizajnirao je Duje Medić, dok je urednica kataloga Nika Šimičić

 

ZAGREBAČKI SALON

Zagrebački salon je jedna od najstarijih kolektivnih hrvatskih domaćih izložaba recentnog vizualnog izričaja. Godine 1965. utemeljila ga je Skupština grada Zagreba. Od 1976. godine na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Naizmjence ga organiziraju Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Udruženje hrvatskih arhitekata.

Detaljnije o 54. zagrebačkom salonu saznajte ovdje.

Poziv umjetnicima, kustosima, kritičarima, radnicima u kulturi i stručnoj javnosti

U okviru 54. zagrebačkog salona u prostoru galerije Bačva Marko Tadić inscenirao je instalaciju „Ostaci/Anticipacija događaja“ kao moguće mjesto odvijanja diskurzivnog programa. Prostor je zamišljen kao otvoreno mjesto razgovora, kritičke refleksije i govora o umjetnosti, i služi kao mjesto realizacije popratnog programa.

Budući da se velik dio refleksije suvremene umjetnosti, zbog nedostatka platformi (časopisi, revije, radio i TV emisije…), svodi na komentare na različitim društvenim mrežama i neformalnim druženjima, želimo kontekst Zagrebačkog salona otvoriti stručnoj javnosti, kolegama i umjetnicima kao zajednički prostor gdje je moguća direktna razmjena različitih mišljenja.

Prostor se otvara javnosti na korištenje tijekom trajanja Zagrebačkog salona za različite prezentacijske formate – razgovore, diskusije, prezentacije, komentare, čitanja, performanse…

Pozivamo sve zainteresirane – umjetnike, kustose, kritičare, kulturne radnike i drugu zainteresiranu stručnu javnost, da se jave s prijedlogom programa koji žele realizirati tijekom Zagrebačkog salona.

Prijave s kratkim opisom prijedloga, terminom te osnovnim tehničkim/praktičnim zahtjevima (trajanje, način izvedbe…) možete poslati na adresu andela.hdlu@gmail.com

Poželjno je da se prijedlozi referiraju na neke temeljne odrednice i kontekste kojima se bavi 54. zagrebački salon – Bez anestezije (pitanja umjetničke produkcije, nasljeđe i perspektive Salona, odnos umjetnosti i društva, relacije koje se stvaraju između umjetničkog djela, institucija i publike…), a integralan tekst možete pronaćI OVDJE

Ovaj program zamišljen je kao otvoreno javno mjesto s brzim i kratkoročnim izmjenama, te nije predviđen budžet za realizaciju, a HDLU će u okviru svojih mogućnosti, pružiti tehničku, logističku i organizacijsku podršku pri realizaciji predloženog projekta te pripremiti najave i promociju predloženih programa.

Prijedloge će pregledavati tim Zagrebačkog salona (Branka Benčić, Tevž Logar i Ivana Andabaka) te tjedno odlučivati o projektima. Za ovaj program nije predviđen rok, već se realizira do popunjenosti termina.

Za otvoreni termin predviđeni su sljedeći termini:

  • 11.4. (četvrtak) od 17-19h
  • 17.4. (srijeda) od 17-19h
  • 24.4. (srijeda) od 17-19h

U pojedinom tjednom terminu u trajanju dva sata moguć je različit broj događaja obzirom na njihove trajanje.

54. zagrebački salon ostaje otvoren do 5. svibnja 2019.

ULAZNICE:

20 kn za građanstvo
10 kn za učenike, studente i umirovljenike
10 kn za grupe (više od pet osoba; cijena po osobi)
Besplatno za redovite članove udruženja HDLU, AICA, ICOM, DPUH i HND te studente Akademije likovnih umjetnosti i studente Filozofskog fakulteta smjera povijest umjetnosti, uz predočenje važećih isprava.
Ulaznice se kupuju na blagajni HDLU-a tijekom radnog vremena izložbe.

54. ZAGREBAČKI SALON VIZUALNIH UMJETNOSTI
BEZ ANESTEZIJE
prema kustoskoj koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara
Dom HDLU
26.3.-5.5.2019.

Pozivamo vas na otvorenje 54. zagrebačkog salona Bez anestezije, prema koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara, koje će se održati u utorak, 26. ožujka, 2019. godine u 19:00 sati u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16. Izložba ostaje otvorena do 5. svibnja 2019.

Više o izložbi pročitajte OVDJE.

Za vrijeme trajanja Salona za vas smo pripremili stručna vodstva svaku srijedu i petak u 15h.

U okviru 54. zagrebačkog salona u galeriji Proširenih medija (PM) bit će otvorena Izložba nagrađenih autora 51. zagrebačkog salona: Goran Škofić i Vlasta Žanić – S druge strane. Prema odluci Odbora za dodjelu nagrade Goranu Škofiću, za rad Na plaži i Vlasti Žanić, za rad Pravo glasa, dodijeljene su dvije jednakovrijedne Grand Prix nagrade 51. zagrebačkog salona.

Više o izložbi pročitajte OVDJE.

 

 

ULAZNICE:

20 kn za građanstvo
10 kn za učenike, studente i umirovljenike
10 kn za grupe (više od pet osoba; cijena po osobi)
Besplatno za redovite članove udruženja HDLU, AICA, ICOM, DPUH i HND te studente Akademije likovnih umjetnosti i studente Filozofskog fakulteta smjera povijest umjetnosti, uz predočenje važećih isprava.
Ulaznice se kupuju na blagajni HDLU-a tijekom radnog vremena izložbe.

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h

ponedjeljkom, utorkom, praznikom i blagdanom (21.4., Uskrs) zatvoreno.

54. ZAGREBAČKI SALON VIZUALNIH UMJETNOSTI
BEZ ANESTEZIJE
prema kustoskoj koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara
Dom HDLU
26.3.-5.5.2019.

utorak, 26. ožujka, 2019. godine u 19:00 sati u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, održat će se svečano otvorenje 54. ZAGREBAČKOG SALONA – BEZ ANESTEZIJE, prema koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara. Izložba ostaje otvorena do 5. svibnja 2019.

KONCEPCIJA:

Prijedlog kustoske koncepcije 54. zagrebačkog salona polazi od nekoliko pretpostavki i interesa, koje pokušava okupiti u okviru izložbe koja se formira kao postojeći i prepoznatljiv zadani format salona, s namjerom da predstavi recentnu umjetničku produkciju i razmotri kontekste unutar kojih umjetnici djeluju. Razmatrajući pozadinu i perspektive Zagrebačkog salona kustoski prijedlog formira se kaleidoskopski, kao refleksija mnogostrukih perspektiva i  pozicija. S jedne strane, s dvadesetogodišnjim odmakom, prisjećamo se salona City scapes (1998) kustosa Igora Zabela, na kojeg računa ova izložba, promišljajući kontinuitete i diskontinuitete, mogućnosti i perspektive, ispunjene i neispunjene potencijale i težnje, kustoske prakse i institucionalnu povijest izložbe. U svjetlu razmišljanja Igora Zabela o izložbi kao strategiji, izložba je globalna ideja, značajan niz procedura i pristupa kako bi se osiguralo da pravi gledatelj vidi umjetnički rad na pravi način.  Govoreći o tome i izložbeni projekt Bez anestezije, koji se u svojoj unutarnjoj logici ne bavi općim problemima izlaganja, već promišlja relacije koje se stvaraju između umjetničkog djela, institucija i publike.

(…) Formalno se izložba razvija s jedne strane kao generacijski projekt, okuplja radove mahom hrvatskih umjetnika koje pozicionira u dijalog s generacijski bliskim umjetnicima iz kulturnog prostora bivše SFRJ, te međunarodnog konteksta, pronalazeći, labave ili udaljene veze i odnose. Salon tako reflektira tradiciju Zagreba kao mjesta koje je od 60-ih godina bilo upisano u međunarodni kontekst, kao mjesto susreta umjetnika, kritičara, institucija. To je ideja koja je danas upisana u praksama kustosa. Izložba teži istražiti i okupiti umjetničke prakse koje su usmjerene na mogućnosti, prekide, transformacije, neuspjehe i nesigurnosti u relaciji sa suvremenim kulturnim praksama u društvenom i institucionalnom kontekstu. Određeni metanarativ razvija se i kao promišljanje o formatu same izložbe, njezinom kontekstu, kao pokušaj repozicioniranja Zagrebačkog salona, a diskurzivno  je promišljan kako putem izložbe,  tako i u razgovorima u okviru popratnog programa.

(…) Zamišljen kao prostor bez oštrih rubova, 54. zagrebački salon, naslovljen Bez anestezije, usmjerava pogled na društvenu uvjetovanost estetskih i konceptualnih pretpostavki, motivaciju umjetnika. Izložba istražuje napetosti i prijelome unutar dominantnih i nevidljivih narativa, pitanja neizvjesnosti, tenzija ili urušavanja, prostora i vremena, kao mjesta upisivanja lomova ili potencijalnosti. Izložba i serija događaja u popratnom programu, ne želi biti još jedna manifestacija „zamrznuta u vremenu“, nego želi pokazati na mogućnost konstantnog razvijanja unutar sistema suvremene umjetnosti, koji bezuvjetno treba uspostavljati relaciju do društvenih činjenica.

(…) Kako bi pokušali artikulirati neka od formiranih mjesta interesa, prihvatili smo dijalog kao metodologiju, odlučivši se na zajednički kustoski rad kao dijalog, naslanjajući naš dijalog na mnogostrukost umjetničkih pozicija.

Branka Benčić i Tevž Logar

Više o konceptu pročitajte OVDJE.

 

UMJETNICI/CE:

Marija Ančić, Željka Blakšić AKA Gita Blak, Ben Cain, Jasmina Cibic, Nemanja Cvijanović, Karla Čurčinski, Matija Debeljuh, Igor Eškinja, Fokus Grupa, Martina Grlić, Igor Grubić, Tina Gverović, Siniša Ilić, Paulina Jazvić, Jelena Jureša, Petar Katavić, Kristina Marić, Ines Matijević, Damir Očko, Petra Orbanić, Jelena Petric, Renata Poljak, Viktor Popović, Jasenko Rasol, Lala Raščić, Davor Sanvincenti, Marko Tadić, Nora Turato, Katarina Zdjelar.

Popratni program Salona donosimo uskoro!

U okviru 54. zagrebačkog salona u galeriji Proširenih medija (PM) bit će otvorena Izložba nagrađenih autora 51. zagrebačkog salona: Goran Škofić i Vlasta Žanić – S druge strane. Prema odluci Odbora za dodjelu nagrade Goranu Škofiću, za rad Na plaži i Vlasti Žanić, za rad Pravo glasa, dodijeljene su dvije jednakovrijedne Grand Prix nagrade 51. zagrebačkog salona.

ULAZNICE:

20 kn za građanstvo
10 kn za učenike, studente i umirovljenike
10 kn za grupe (više od pet osoba; cijena po osobi)
Besplatno za redovite članove udruženja HDLU, AICA, ICOM, DPUH i HND te studente Akademije likovnih umjetnosti i studente Filozofskog fakulteta smjera povijest umjetnosti, uz predočenje važećih isprava.
Ulaznice se kupuju na blagajni HDLU-a tijekom radnog vremena izložbe.

Ostalo je još 8 dana do završetka Natječaja za izlaganje na 54. zagrebačkom salonu.
Prijave se zaprimaju zaključno s 1. prosincem u 23:59.

Organizacijski odbor u sastavu: Tomislav Buntak (HDLU), dr.sc. Josip Zanki (HDLU), Višnja Slavica Gabout (ULUPUH), Antonio Grgić (UHA), dipl. pov. umj. Željka Hudolin, viša stručna savjetnica u Odjelu za vizualnu umjetnost (MK) i dr.art. Mirna Rudan Lisak, dipl.ing.arh. i stručna savjetnica za muzejsku djelatnost (Grad Zagreb)
raspisao je natječaj za izlaganje na 54. ZAGREBAČKOM SALONU, prema koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara
„BEZ ANESTEZIJE”.

Više pročitajte na poveznici.

Organizacijski odbor u sastavu: Tomislav Buntak (HDLU), dr.sc. Josip Zanki (HDLU), Višnja Slavica Gabout (ULUPUH), Antonio Grgić (UHA), dipl. pov. umj. Željka Hudolin, viša stručna savjetnica u Odjelu za vizualnu umjetnost (MK) i dr.art. Mirna Rudan Lisak, dipl.ing.arh. i stručna savjetnica za muzejsku djelatnost (Grad Zagreb)

raspisuje natječaj za izlaganje na
54. ZAGREBAČKOM SALONU
prema koncepciji
Branke Benčić i Tevža Logara
„BEZ ANESTEZIJE“
Dom hrvatskih likovnih umjetnika
(Galerija Bačva i Galerija Prsten)

Zagrebački salon je jedna od najstarijih kolektivnih hrvatskih domaćih izložaba recentnog vizualnog izričaja. Godine 1965. godine utemeljila ga je Skupština grada Zagreba. Od 1975. godine na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Naizmjence ga organiziraju Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Udruženje hrvatskih arhitekata. 54. izdanje ove manifestacije realizira se u organizaciji HDLU.

 

KONCEPCIJA

Things are empty. Nothing’s in them. As if they’re the fruit
of a failed plan. The landscape lies in water, greened
by a certain plant. It is eclipsed by the horizon line.
Filled with emptiness, which frightens everyone.

Aleš Debeljak, Without Anesthesia / Bez anestezije

Prijedlog kustoske koncepcije 54. zagrebačkog salona polazi od nekoliko pretpostavki i interesa, koje pokušava okupiti u okviru izložbe koja se formira kao postojeći i prepoznatljiv zadani format Salona. Razmatrajući pozadinu i perspektive Zagrebačkog salona, kustoski prijedlog formira se kaleidoskopski, kao refleksija mnogostrukih perspektiva i pozicija. S jedne strane, s dvadesetogodišnjim odmakom, prisjećamo se emblematičnog salona Igora Zabela City scapes (1998), promišljajući kontinuitete i diskontinuitete, mogućnosti i perspektive, ispunjene i neispunjene potencijale i težnje, kustoske prakse i institucionalnu povijest izložbe.

Određeni metanarativ razvija se i kao promišljanje o formatu same izložbe, njezinom kontekstu, kao pokušaj repozicioniranja Zagrebačkog salona, a diskurzivno će biti promišljan kako putem izložbe,  tako i u razgovorima u okviru popratnog programa. Jedna od refleksija odnosi se i na promišljanje „scene“ i njezinih mogućnosti, potencijala i ograničenja. Ovaj prijedlog pokušat će „proširiti“ taj prostor.

Uključujući refleksiju na prošle manifestacije, uz interes za sagledavanje pozicija u širem kulturnom i umjetničkom polju, namjera kustosa implicira detektiranje elemenata šire umjetničke panorame, obuhvaćajući pitanja formalnog i neformalnog obrazovanja, kritike, teorije, uvjeta produkcije, tržišta – kao fragmenata sustava kojeg je moguće unaprijediti. U tom smislu Salon može služiti kao platforma koja će ucrtati/ponuditi mogući prijedlog kroz izložbu i popratni program. Na taj način izložba se formira kao mjesto refleksije i umjetničke produkcije, dok će se dodatni program baviti scenarijima kao prijedlozima i mogućnostima za budućnost.

Izložba se razvija s jedne strane kao generacijski i transgeneracijski projekt, okuplja radove mahom hrvatskih umjetnika, koje pozicionira u dijalog s generacijski bliskim umjetnicima iz kulturnog prostora bivše SFRJ, te međunarodnog konteksta, pronalazeći, labave ili udaljene veze i odnose. Salon na taj način reflektira tradiciju Zagreba kao mjesta koje je od 60-ih godina bilo upisano u međunarodni kontekst, kao mjesta susreta umjetnika, kritičara, institucija. To je ideja koja je danas upisana u praksama kustosa. Izložba teži istražiti i okupiti umjetničke prakse koje su usmjerene na mogućnosti, prekide, tansformacije, neuspjehe i nesigurnosti u relaciji sa suvremenim kulturnim praksama u društvenom i institucionalnom kontekstu.

Bez anestezije, na neki način postaje i posveta Alešu Debeljaku, pjesniku i teoretičaru kulture, preuzimajući njegove riječi i slike, poetske slike praznine poput Things are empty ili failed plan, kao koncepte iz njegove poezije. Zamišljena kao prostor bez oštrih rubova, usmjeravajući pogled na društvenu uvjetovanost estetskih i konceptualnih pretpostavki, motivaciju umjetnika, izložba istražuje napetosti i prijelome unutar dominantnih i nevidljivih narativa, pitanja neizvjesnosti, tenzija ili urušavanja, prostora i vremena, kao mjesta upisivanja lomova ili potencijalnosti.  Dok se kontekst tu ne iscrpljuje, namjera je proširiti referencijalan prostor  u područje mapirano intelektualnim angažmanom Aleša Debeljaka. Govoreći o „transhistorijskom nasljeđu“, Debeljak tvrdi: „Za mene je to nasljeđe kojim sam opsjednut uprkos tome što sam svjestan blagih primjesa apsurda.”
Kako bi pokušali artikulirati neka od formiranih mjesta interesa, prihvatili smo dijalog kao metodologiju, odlučivši se na zajednički kustoski rad kao dijalog, naslanjajući naš dijalog na mnogostrukost umjetničkih pozicija.

Branka Benčić i Tevž Logar

 

SUDJELOVANJE UMJETNIKA


PRAVO NA ODAZIV IMAJU:

•    vizualni umjetnici svih generacija i umjetničkih disciplina, koji su hrvatski državljani ili strani državljani s prebivalištem ili privremenim boravištem u Republici Hrvatskoj.

 

UVJETI SUDJELOVANJA:

  • Umjetnici mogu prijaviti 2 umjetnička djela nastala nakon 15.3.2016. godine.
  • Svi radovi prijavljeni na natječaj moraju biti opremljeni i spremni za izlaganje.
  • HDLU ne preuzima obvezu produkcije i opreme umjetničkih djela.
  • HDLU ne preuzima obvezu i trošak dostave i povrata umjetničkih djela.
  • Nepotpune prijave i prijave pristigle nakon roka neće se razmatrati.
  • U slučaju odabira, uz primopredaju rada, umjetnici su dužni potpisati suglasnost da Hrvatsko društvo likovnih umjetnika sve podatke i materijale pristigle na natječaj može bez dodatnih suglasnosti koristiti za promotivne svrhe.
  • Umjetnik se obavezuje da neće iznositi neistine, poslovne informacije i klevete o HDLU u javnosti i medije, te će se držati osnovnih pravila poslovne komunikacije. Ukoliko se utvrdi da je bilo negativnih istupa u javnosti po pitanju HDLU, HDLU ima pravo neposredno prekinuti suradnju, pri čemu je umjetnik dužan nadoknaditi HDLU, svaku tako nastalu štetu.
  • Podnošenjem prijave, prijavitelji su suglasni sa svim uvjetima.

 

NAČIN PRIJAVE

Prijave se šalju isključivo digitalnim putem na e-mail adresu: galerije.hdlu@gmail.com
s naznakom 54. ZG SALON.

CJELOVITA PRIJAVA SADRŽI:

1. PRAVILNO ISPUNJENU E-PRIJAVNICU

2. OGLEDNI MATERIJAL SVAKOG PRIJAVLJENOG RADA

Sve materijale (za video i zvučne zapise upišite poveznicu na kojoj će žiri moći pogledati/poslušati rad) dostaviti kao jedinstven PDF dokument imenovan prema navedenom primjeru: prezime_ime_naziv rada (npr. horvat_ivan_moj rad.jpg)

Veličina dokumenta ne smije prelaziti 10 MB.

3. POTVRDU O UPLATI KOTIZACIJE

  • u iznosu 100,00 kn (za individualne prijave umjetnika) uplaćene na žiro-račun Udruge
  • Hrvatska poštanska banka d.d. HR1223900011101025606.
  • Na mjesto poziv na broj potrebno je upisati OIB osobe koja prijavljuje rad.

Napomena: Redoviti članovi HDLU-a koji su u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika bit će oslobođeni plaćanja kotizacije za prijavu ako uz prijavu prilože verificiranu potvrdu porezne uprave o visini dohotka za prošlu godinu te tako potvrde tešku imovinsku situaciju.

 

ROKOVI

  • Prijedlozi se zaprimaju zaključno do: 1.12.2018., 23:59
  • Svakoga ponedjeljka za vrijeme trajanja natječaja bit ćete obaviješteni o zaprimanju Vaše prijave.
  • Ako ne dobijete povratnu informaciju unutar tjedan dana, molimo Vas, kontaktirajte voditeljicu galerije Niku Šimičić na broj mobitela 098 982 8989.
  • Svi prijavljeni autori dobit će putem maila obavijest o rezultatima natječaja do 20.1.2019.

ODABIR UMJETNIKA

  • Radovi će se odabrati sukladno koncepciji “Bez anestezije” te propozicijama natječaja.
  • Sve pristigle radove pregledat će Odbor za odabir umjetnika koji djeluje u sastavu:
    Branka Benčić (autorica koncepcije), Tevž Logar (autor koncepcije), Tomislav Buntak (predsjednik HDLU-a), Vladimir Vidmar, Jasna Jakšić
  • zagrebački salon održat će se u ožujku/travnju 2019. Točan termin izložbe bit će objavljen s rezultatima natječaja.

 

KONTAKT

Koordinacija HDLU-a: Nika Šimičić, nika.hdlu@gmail.com, 098 9828989

Pozivi se zaprimaju isključivo tijekom radnog vremena: pon-petak 9-17h

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU